16.2 C
Brussels
Aso Tofi, Me 2, 2024
AferikaLe Fulani ma le Jihadism i Aferika i Sisifo (II)

Le Fulani ma le Jihadism i Aferika i Sisifo (II)

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Saunia e Teodor Detchev

O le vaega muamua o lenei auʻiliʻiliga, ua faʻaigoaina "Sahel - Feteʻenaʻiga, Coups and Migration Bombs", na talanoaina ai le mataupu o le tulaʻi mai o faiga faatupu faalavelave i Aferika i Sisifo ma le le mafai ona faʻauʻuina le taua a le au faʻa-Islam e faasaga i fitafita a le malo i Mali, Burkina. Faso, Niger, Chad ma Nigeria. Sa talanoaina foi le mataupu o le taua i le va o tagata o loo faaauau pea i le Central African Republic.

O se tasi o faʻaiuga taua o le faʻateleina o le feeseeseaiga e tumu i le maualuga o le lamatiaga o se "pomu femalagaiga" lea e oʻo atu ai i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o femalagaiga i luga o le tuaoi atoa i saute o le Iuni a Europa. O se tulaga taua o le avanoa foi lea o faiga faavae a Rusia i fafo e pulea ai le malosi o feeseeseaiga i atunuu e pei o Mali, Burkina Faso, Chad ma le Central African Republic. [39] Faʻatasi ai ma lona lima i luga o le "counter" o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o femalagaiga, e faigofie lava ona faʻaosoosoina Moscow e faʻaogaina le faʻaosoina o femalagaiga e faasaga i setete o le EU lea e masani ona taʻua o le faʻafefe.

I lenei tulaga lamatia, o se matafaioi faʻapitoa e faia e tagata Fulani - o se faʻalapotopotoga faʻapitoa o semi-nomads, faʻatoʻaga lafumanu o loʻo nonofo i le taʻavale mai le Fagaloa o Guinea i le Sami Ulaula ma numera 30 i le 35 miliona tagata e tusa ai ma faʻamatalaga eseese. . I le avea ai ma tagata na i ai se tala faasolopito taua tele i le ulufale atu o Islama i Aferika, aemaise lava Aferika i Sisifo, o le Fulani o se faʻaosoosoga tele mo faʻamaʻi faʻa-Islam, e ui lava i le mea moni latou te taʻua le Sufi aʻoga a Islama, lea e le masalomia o le sili lea. faapalepale, e pei ma sili ona lilo.

Ae paga lea, e pei ona vaaia i le auiliiliga o loo i lalo, o le mataupu e le na o le tetee i lotu. O le fete'ena'iga e le na'o fa'ale-aganu'u. O le socio-ethno-religious, ma i tausaga talu ai nei, o aʻafiaga o le tamaoaiga na faʻaputuina e ala i faiga piʻopiʻo, liua i le umiaina o lafumanu - o le mea e taʻua o le neo-pastoralism - ua amata ona faʻaalia se faatosinaga malosi faaopoopo. O lenei mea faʻapitoa e faʻapitoa i Nigeria ma o le a avea ma autu o le vaega lona tolu o lenei auiliiliga.

Le Fulani ma le Jihadism i Central Mali: i le va o Suiga, Social Rebellion and Radicalization

A o manumalo le Operation Serval i le 2013 i le tuleia i tua o le au jihadists na ave i le itu i matu o Mali, ma o le Operation Barhan na taofia ai i latou mai le toe foi atu i le laina pito i luma, ma faamalosia i latou e lalafi, o osofaiga e le gata na le taofia, ae na salalau atu i le ogatotonu o le Mali (i le itu o le pioga o le Vaitafe o Niger, lea e lauiloa foi o Massina). I se tulaga lautele, o osofaiga faatupu faalavelave na faateleina ina ua mavae le 2015.

E mautinoa lava e le o pulea e le au Jihadist le itulagi e pei ona i ai i le itu i matu o Mali i le 2012 ma ua faamalosia e lalafi. E leai se latou "pulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepulepuleXNUMX" e pei ona faia ni fitafita e tau ma i latou, o nisi taimi ma le lagolago a le au pulega. Ae ui i lea, o osofaʻiga ma fasioti tagata ua faʻateleina, ma ua oʻo atu le le mautonu i se tulaga e le o toe i lalo o le pulega moni a le malo. O le tele o tagata faigaluega a le malo ua tuua o latou tofiga, o se numera tele o aʻoga ua tapunia, ma le palota talu ai nei o le peresetene e le mafai ona faia i le tele o nuʻu.

I se tulaga, o lenei tulaga o le taunuuga o le "faʻamaʻi" mai le itu i Matu. Tu'i ese mai taulaga i matu, lea na latou taofiofia mo ni nai masina talu ona le mafai ona fausia se setete tutoʻatasi, faʻamalosia e "amio sili atu le faautauta", o vaega faʻaauupegaina jihadist, suʻe ni taʻiala fou ma auala fou e faʻaogaina ai, na mafai ona ave. manuia o mea taua o le le mautu i le itulagi Tutotonu e maua ai le aafiaga fou.

O nisi o nei mea e taatele i le ogatotonu ma le itu i matu. Ae ui i lea, o le a sese le talitonu o faʻalavelave matuia e masani ona tupu i le ogatotonu o Mali mo le tele o tausaga talu ona maeʻa le 2015 ua na o se faʻaauauina o le feteenaiga i matu.

O le mea moni, o isi vaivaiga e sili atu ona patino i itulagi tutotonu. O sini a nuʻu faʻapitonuʻu o loʻo faʻaaogaina e jihadists e matua ese lava. E ui na taʻua e le Tuareg i le itu i matu le tutoatasi o Azaouad (o se itulagi e moni lava talafatu - e leʻi tutusa lava ma soʻo se vaega faaupufai o aso ua mavae, ae e vavae ese mo Tuareg itulagi uma i matu o Mali), o nuʻu na fai ma sui i totonu. o itulagi tutotonu , e le faia ni faʻamatalaga faʻapolokiki faʻatusatusa, pe a latou faia soʻo se tagi.

O le taua o le eseesega i le va o le matafaioi a le Fulani i mea i matu ma totonu o le itulagi tutotonu, lea o loʻo faʻamamafaina e tagata matamata uma, o loʻo taʻu mai. O le mea moni, o le na faavaeina le Masina Liberation Front, o le pito sili ona taua o vaega faʻaauupegaina o loʻo aʻafia ai, Hamadoun Kufa, o le na fasiotia i le aso 28 o Novema, 2018, o Fulani, e pei o le toʻatele o ana fitafita. [38]

E toaitiiti i le itu i matu, o le Fulani e tele i totonugalemu ma popole e pei o le tele o isi nuʻu e ala i le faʻateleina o le tauvaga i le va o le au faifaatoaga faimalaga ma faifaatoaga nofoia o loʻo tupu i le itulagi, latou te sili atu ona mafatia mai ai ona o tulaga faʻasolopito ma aganuu.

O le faʻamalamalamaina o aga i totonu o le itulagi ma le Sahel atoa, lea e faigata ai mo tagata faimalaga ma tagata nofoia ona nonofo faʻatasi, e lua:

• suiga o le tau, ua amata nei i le itulagi o Sahel (ua fa'aitiitia le timu i le 20% i le 40 tausaga talu ai), fa'amalosia tagata feoa'i e su'e nofoaga fou;

• o le si'itia o le faitau aofa'i, lea e fa'amalosia ai le aufaifa'ato'aga e su'e ni fanua fou, e iai se aafiaga fa'apitoa i lenei itulagi ua to'atele tagata. [38]

Afai o le au Fulani, i le avea ai ma leoleo mamoe femalagaaʻi, e faʻalavelave faʻafuaseʻi i le tauvaga faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga o loʻo aumaia e nei atinaʻe, i le tasi itu ona o lenei tauvaga e faʻafeagai ma toetoe lava o isi nuʻu uma (o le itulagi o le fale o Fulani, Tamashek, Songhai. , Bozo, Bambara ma le Dogon), ma i le isi itu, ona o le Fulani e matua afaina lava i isi atinaʻe e fesoʻotaʻi atili i faiga faʻavae a le setete:

• e tusa lava pe le'i faia e le pulega a Malian, e le pei o mea na tutupu i isi atunuu, i le mataupu o le tului po o le tatau ona nofoia, o le mea moni o atinae e sili atu ona taulai i tagata nofoia. O le tele o taimi e mafua ona o le fa'atupuina o le foa'i, e masani lava ona fa'atumauina le fa'anofonofo, e manatu e le talafeagai ma fale fa'aonaponei ma fa'atapula'aina avanoa i a'oga;

• o le faʻaofiina i le 1999 o le tuʻufaʻatasia ma le palota a le malo, lea, e ui lava na latou tuʻuina atu i tagata Fulani le avanoa e aumai ai manaʻoga o le alalafaga i le tulaga faʻapolokiki, e masani lava ona saofagā i le tulaʻi mai o tagata fou ma faʻapea i le fesiligia o fausaga masani, faʻavae i luga tu ma aga, tala faasolopito ma tapuaiga. Na lagona e tagata o tagata Fulani nei suiga aemaise lava le malosi, talu ai o sootaga lautele i lo latou nuu e mai anamua. O nei suiga na amataina foi e le setete, lea sa latou manatu i taimi uma e "faaulufale mai" mai fafo, o se oloa o se aganuu i Sisifo e mamao ese mai ia latou lava. [38]

O lenei a'afiaga, e moni, fa'atapula'a i totonu ole va'aiga o faiga fa'avae tu'ufa'atasi. Ae ui i lea, o se mea moni i le tele o itumalo. Ma e le masalomia o le "lagona" o ia suiga e sili atu le malosi nai lo lo latou aafiaga moni, aemaise lava i le au Fulani o loʻo matele e manatu ia i latou lava "tagata afaina" o lenei faiga faʻavae.

Ma le mea mulimuli, e le tatau ona tuulafoaiina manatuaga o talafaasolopito, e ui lava e le tatau foi ona soona faataua. I mafaufauga o le Fulani, o le Masina Emepaea (lea o Mopti o le laumua) o loʻo faʻatusalia ai le tausaga auro o itulagi tutotonu o Mali. O le talatuu o lenei malo e aofia ai, i le faaopoopo atu i fausaga faʻaagafesootai e patino i le alalafaga ma se uiga patino i tapuaiga: o le Fulani e ola ma manatu ia i latou lava o ni lagolago o le lotu Isalama mama, i le ea o le auuso Sufi o le Quadriyya, maaleale i le malosi. faaaogaina o poloaiga a le Koran.

O le jihad na tala'ia e tagata ta'uta'ua i totonu o le emepaea o Masina e ese mai le tala'iga a le au fa'atupu fa'alavelave o lo'o fa'agaoioia i Mali (o ē na fa'atonuina le latou fe'au i isi tagata Mosalemi o a latou faiga e le'i fa'atatau i le fa'avaeina o tusitusiga). O uiga o Kufa e uiga i tagata taʻutaʻua i totonu o le emepaea o Masina e le mautonu. E masani ona ia faasino ia i latou, ae na ia toe faaleagaina le mausoleum o Sekou Amadou. Ae ui i lea, o le Islama na faia e le Fulani e foliga mai e mafai ona fetaui ma nisi o vaega o Salafi lea e masani ona taʻua e vaega jihadist o latou lava. [2]

O se faiga fou e foliga mai o loʻo aliaʻe mai i le ogatotonu o Mali i le 2019: faasolosolo malie le faʻaosofia o uluai faʻaosofiaga mo le auai i vaega mama jihadist i le lotoifale e foliga mai e sili atu le talitonuga, o se faʻataʻitaʻiga o loʻo atagia i le fesiligia o le setete o Malian ma faʻaonaponei lautele. O fa'asalalauga a Jihadi, lea e fa'ailoa mai ai le teenaina o le pulega a le setete (fa'atonuina e Sisifo, lea o lo'o tu'ufa'atasia ai) ma le fa'asa'olotoina mai fa'alapotopotoga fa'aagafesootai na gaosia e le nofoia ma le setete fa'aonaponei, e maua ai se si'uleo "natura" i totonu o Fulani nai lo isi fa'alapotopotoga. vaega . [38]

Le fa'aitulagi o le fesili a Fulani i le itulagi o Sahel

Faʻateleina o feteʻenaʻiga agai i Burkina Faso

O le au Fulani o le toʻatele i le vaega Sahelian o Burkina Faso, lea e tuaoi ma Mali (aemaise lava itumalo o Soum (Jibo), Seeno (Dori) ma Ouadlan (Gorom-Goom), lea e tuaoi ma itulagi o Mopti, Timbuktu ma Gao) o Mali). faʻapea foʻi ma Niger - faʻatasi ai ma le itulagi Tera ma Tillaberi. Ose nuu malosi o Fulani e nonofo foi i Ouagadougou, lea e nofoia ai le tele o pitonuu o Dapoya ma Hamdalaye.

I le faaiuga o le 2016, na faʻaalia ai se vaega fou faʻaauupegaina i Burkina Faso na fai mai e auai i le Islamic State - Ansarul Al Islamia poʻo Ansarul Islam, o lona taʻitaʻi autu o Malam Ibrahim Dicko, o se faifeʻau Fulani, e pei o Hamadoun Koufa i Central Mali, na fa'aalia o ia lava e ala i le tele o osofa'iga faasaga i le puipuiga ma le puipuiga a Burkina Faso ma faasaga i a'oga i itumalo o Sum, Seeno ma Deleted. [38] I le taimi o le toefuataiga o le pulega a le malo i le itu i matu o Mali i le 2013, na pueina ai e le au a Malian Ibrahim Mallam Diko. Ae na faʻasaʻolotoina o ia ina ua maeʻa le faʻamalosia o taʻitaʻi o tagata Fulani i Bamako, e aofia ai le sa avea muamua ma Fofoga Fetalai o le Fono Aoao a le Atunuu - Aly Nouhoum Diallo.

O taʻitaʻi o Ansarul Al Islamia o ni fitafita muamua o le MOJWA (Movement for Oneness and Jihad in West Africa - Movement for unity and jihad in West Africa, e ala i le "lotogatasi" e tatau ona malamalama i ai o le "monotheism" - faʻa-Isalama radicals o monotheists ogaoga) mai totonugalemu. Mali. Malam Ibrahim Dicko ua manatu nei ua maliu ma o lona uso o Jafar Dicko na suitulaga ia te ia e avea ma ulu o Ansarul Islam. [38]

Ae ui i lea, o le gaioiga a lenei vaega o loʻo faʻatapulaʻaina faʻafanua mo le taimi nei.

Ae, e pei o le totonugalemu o Mali, o le nuu atoa o Fulani o loʻo vaʻaia o loʻo galulue faʻatasi ma le au jihadists, o loʻo tulimataʻia nuʻu nofoia. I le tali atu i osofaiga faatupu faalavelave, na fausia ai e nuu nofoia a latou lava fitafita e puipuia i latou lava.

O le mea lea, i le amataga o Ianuari 2019, i le tali atu i se osofaʻiga faʻaauupegaina a tagata e leʻi iloa, na osofaʻia e tagata o Yirgou nofoaga e nonofo ai Fulani mo aso e lua (Ianuari 1 ma le 2), ma fasiotia ai le 48 tagata. Na auina atu se leoleo e toe faʻafoʻi le toʻafilemu. I le taimi lava e tasi, i ni nai maila le mamao, i Bankass Cercle (o se vaevaega pulega o le Mopti itulagi o Mali), 41 Fulani na fasiotia e Dogons. [14], [42]

Le tulaga i Niger

E le pei o Burkina Faso, o Niger e leai ni vaega faatupu faalavelave o loʻo galulue mai lona teritori, e ui lava i taumafaiga a Boko Haram e faʻavaeina o ia lava i itulagi tuaoi, aemaise lava i le itu o le Diffa, manumalo i talavou Nigeriens o loʻo lagona o le tulaga tau tamaoaiga i totonu o le atunuu e le maua ai se lumanaʻi. . E oo mai i le taimi nei, ua mafai e Niger ona tetee atu i nei taumafaiga.

O nei faʻamanuiaga faʻapitoa e faʻamatalaina faʻapitoa e ala i le taua o pulega a Nigerien e faʻapipiʻi i mataupu tau le saogalemu. Latou te tuʻuina atu se vaega tele o le paketi a le atunuʻu ia i latou. Ua tuʻufaʻatasia e le pulega o Nigerien ni tupe tetele e faʻamalosia ai le autau ma leoleo. O lenei su'esu'ega e faia i le amanaia o avanoa avanoa i Niger. O Niger o se tasi o atunuu sili ona matitiva i le lalolagi (i le tulaga mulimuli e tusa ai ma le faasinomaga o le atinaʻeina o tagata i le faʻavasegaina o le Polokalame Atinaʻe a Malo Aufaatasi - UNDP) ma e matua faigata lava ona tuʻufaʻatasia taumafaiga e lagolagoina le saogalemu ma le faiga faʻavae o le amataina o se faiga atinae.

O pulega a Nigeria o loʻo galulue malosi i le galulue faʻaitulagi (aemaise lava ma Nigeria ma Cameroon e faasaga ia Boko Haram) ma talia ma le loto i ai i luga o latou teritori o malosiaga mai fafo na saunia e atunuu i Sisifo (Farani, ISA, Siamani, Italia).

E le gata i lea, o pulega i Niger, e pei lava ona mafai ona latou faia ni faiga e tele na faʻafefe ai le faafitauli Tuareg, sili atu le manuia nai lo a latou paaga Malian, na faʻaalia foi le sili atu o le gauai atu i le mataupu Fulani nai lo latou i Mali.

Ae ui i lea, e le mafai e Niger ona aloese atoatoa mai le faʻamaʻi o le mataʻu mai atunuu tuaoi. O le atunuʻu e masani ona faʻamoemoeina o osofaʻiga faatupu faalavelave, e faia uma i le itu i saute sasaʻe, i le tuaoi tuaoi ma Nigeria, ma i sisifo, i itulagi latalata i Mali. O osofaʻiga ia mai fafo - o gaioiga na taʻitaʻia e Boko Haram i le itu i saute sasaʻe ma gaioiga e sau mai le itulagi o Ménaka i sisifo, o se "nofoaga faʻapitoa" mo le osofaʻiga a Tuareg i Mali.

O tagata osofaʻi mai Mali e masani lava o Fulani. E le tutusa le malosi ma le Boko Haram, ae e sili atu ona faigata ona taofia a latou osofaiga ona o le porosity o le tuaoi e maualuga. O le tele o Fulani na aafia i osofaiga o Nigerien poʻo Nigerien - o le toʻatele o Fulani o loʻo faimalaga na faʻamalosia e tuua Niger ma nonofo i Mali tuaoi ina ua faʻaititia e le atinaʻeina o eleele faʻafefe i le itulagi o Tillaberi i le 1990s. [38]

Talu mai lena taimi, ua latou aafia i feeseeseaiga i le va o le Malian Fulani ma le Tuareg (Imahad ma Dausaki). Talu mai le fouvalega mulimuli a Tuareg i Mali, o le paleni o le malosi i le va o vaega e lua ua suia. E oo atu i lena taimi, o le Tuareg, o le na fouvale i le tele o taimi talu mai le 1963, ua uma ona i ai le tele o auupega latou te mafaia.

O le Fulani o Niger sa "militarized" ina ua fausia le Ganda Izo militia i le 2009. (O le fausiaina o lenei fitafita faaauupegaina o le taunuuga lea o le vaeluaga faifaipea i totonu o le talafaasolopito o le militeli matutua - "Ganda Koi", lea o le "Ganda Izo" o loo i ai. O le mea tonu lava i se fesoʻotaʻiga faʻapitoa, talu ai o "Ganda Izo" na faʻamoemoe e tau ma le Tuareg, o tagata Fulani na auai i ai (uma Malian Fulani ma Niger Fulani), ina ua maeʻa, o le tele oi latou na tuʻufaʻatasia i le MOJWA (Movement for Oneness and Jihad in West Africa - Movement for Unity (monotheism) ma jihad i Aferika i Sisifo) ona sosoo ai lea ma le ISGS (Islamic State in the Great Sahara).[38]

O le paleni o le malosi i le va o Tuareg ma Dausaki, i le tasi itu, ma le Fulani, i le isi itu, o loʻo suia e tusa ai, ma i le 2019 ua sili atu ona paleni. O le iʻuga, e tulaʻi mai feteʻenaʻiga fou, e masani ona oʻo atu ai i le maliliu o le tele o tagata i itu uma e lua. I nei fete'ena'iga, o 'au fa'ava-o-malo e tetee atu i tagata faatupu faalavelave (aemaise lava i le taimi o le Operation Barhan) i nisi o tulaga na fausia ai ni sootaga vavalalata ma le Tuareg ma Dausak (aemaise lava ma le MSA), oe, ina ua maeʻa le faaiuga o le maliega filemu ma le malo o Malian, na auai le taua faasaga i faiga faatupu faalavelave.

Le Fulani o Guinea

Guinea ma lona laumua o Conakry e na o le pau lea o le atunuu o Fulani o le tele o ituaiga, ae le o le toatele - e tusa ma le 38% o le faitau aofaʻi. E ui lava e afua mai i Central Guinea, o le vaega tutotonu o le atunuu e aofia ai aai e pei o Mamu, Pita, Labe ma Gaual, ae o loʻo iai i isi itulagi uma na latou faimalaga ai e suʻe ni tulaga ola lelei.

O le itulagi e le o aafia i le jihadism ma o le Fulani e le o aafia ma e lei aafia faapitoa lava i fetauaiga sauā, sei vagana ai feeseeseaiga masani i le va o leoleo manu ma tagata nofoia.

I Guinea, e pulea e le Fulani le tele o le malosi o le tamaoaiga o le atunuu ma le tele o malosiaga tau mafaufau ma lotu. O i latou e sili ona aʻoaʻoina. Latou te vave iloa faitau, muamua i le gagana Arapi ona sosoo ai lea ma Farani e ala i aʻoga Farani. O Imam, faiaoga o le Tusi Paia, o ofisa sinia mai totonu o le atunuu ma mai fafo o le toatele o tagata Fulani. [38]

Ae ui i lea, e mafai ona tatou mafaufau e uiga i le lumanaʻi ona o le Fulani o loʻo afaina i taimi uma i le faʻailoga tagata talu mai le tutoʻatasi ina ia taofia mai le malosi faʻapolokiki. O isi fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u ua lagona le fa'alavelave e nei tagata fa'aleaganu'u fa'aleaganu'u e o mai e saeia o latou fanua sili ona lelei e fausia ai pisinisi sili ona manuia ma pitonu'u sili ona matagofie. E tusa ai ma isi faʻalapotopotoga faʻapitoa i Guinea, afai e oʻo mai le Fulani i le pule, o le a latou maua uma le malosi ma tuʻuina atu le mafaufau e faʻatatau ia i latou, o le a mafai ona latou tausia ma tausia e faʻavavau. O lenei manatu na faʻamalosia e le tautala faʻafefe a le uluai peresitene o Guinea, Sekou Toure, faasaga i le nuu o Fulani.

Mai le amataga o le tauiviga tutoʻatasi i le 1958, Sekou Toure o loʻo sau mai tagata Malinke ma ana lagolago na feagai ma Fulani o Bari Diawandu. Ina ua oʻo mai i le pule, na tuʻuina atu e Sekou Toure tulaga taua uma i tagata mai tagata Malinke. O le faʻaalia o le taupulepulega a Fulani i le 1960 aemaise lava i le 1976 na tuʻuina atu ai ia te ia se faʻamaoniga mo le faʻaumatiaina o fuainumera taua a Fulani (faʻapitoa i le 1976, Telly Diallo, o le sa avea muamua ma Failautusi Aoao o le Faalapotopotoga o Aferika Unity, o se faʻaaloalo maualuga ma tagata iloga, ua falepuipui ma ua le maua ni meaai seia oo ina oti i lona falepuipui). O lenei taupulepulega taupulepulega o se avanoa mo Sekou Toure e faia ai ni lauga se tolu e taʻusalaina ai le Fulani i le leaga tele, ma taʻua i latou o "tagata faalata" e "naʻo le mafaufau i tupe ...". [38]

I le uluai palota faatemokalasi i le 2010, na sau ai le sui tauva Fulani Cellou Dalein Diallo i le pito i luga i le taamilosaga muamua, ae o vaega uma o ituaiga na auai faatasi i le taamilosaga lona lua e taofia ai o ia mai le avea ma peresitene, tuuina atu le pule ia Alpha Conde, o lona amataga e mai le Malinke tagata.

O lenei tulaga ua faateleina le le fiafia i tagata Fulani ma faatupuina ai le le fiafia ma le le fiafia lea na faatagaina e le faatemokalasi talu ai nei (2010 palota) e faailoa faalauaitele.

O le isi palota a le peresetene i le 2020, lea o le a le mafai ai e Alpha Condé ona toe tauva mo le toe filifilia (o le faʻavae e faʻasaina ai se peresitene mai le sili atu i le lua taimi), o le a avea ma se taimi taua mo le atinaʻeina o sootaga i le va o Fulani ma isi. nu'u fa'aletagata i Guinea.

O nisi fa'ai'uga le tumau:

O le a matua'i fa'amalosi le tautala e uiga i so'o se fa'aaliga fa'aalia i totonu o le Fulani mo le "jihadism", e sili atu le itiiti ifo o se fa'alavelave na fa'aosofia e le tala fa'asolopito o malo muamua fa'aleokalatika o lenei fa'alapotopotoga fa'ale-tagata.

Pe a suʻesuʻeina le lamatiaga o le au Fulani ma tagata faʻa-Islam, e masani ona le amanaiaina le lavelave o sosaiete Fulani. E oʻo mai i le taimi nei, matou te leʻi oʻo i le loloto o le faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga a le Fulani, ae i Mali, mo se faʻataʻitaʻiga, e matua faigata ma faʻapitoa. E talafeagai le fa'amoemoe e mafai ona 'ese'ese mana'oga o vaega fa'avae o le sosaiete a Fulani ma avea ma mafua'aga o amioga fete'ena'i po'o fevaevaea'iga fo'i i totonu o nu'u.

Ae mo le totonugalemu o Mali, o le uiga e luʻitauina le faʻatonuga faʻavae, lea e fai mai e faʻaosoina ai le toʻatele o Fulani e auai i le vaega o le jihadist, o nisi taimi o le taunuuga o tupulaga talavou i totonu o le nuʻu o loʻo faʻasaga i le manaʻo o le tele o tagata matutua. E faʻapea foʻi, o tagata talavou Fulani e taumafai i nisi taimi e faʻaogaina le palota a le malo, lea, e pei ona faʻamatalaina, e masani ona vaʻaia o se avanoa e maua ai taʻitaʻi e le o ni tagata iloga) - o nei tupulaga talavou e manatu i nisi taimi o tagata matutua e auai i nei tu ma aga masani. “faailoga taualoa”. O lenei mea e maua ai avanoa mo feteʻenaʻiga i totonu - e aofia ai feteʻenaʻiga faʻaauupegaina - i le va o tagata o tagata Fulani. [38]

E leai se masalosalo o le Fulani o loʻo faʻamoemoe e faʻafesoʻotaʻi i latou lava ma tagata teteʻe i le faʻatonuga faʻavae - o se mea e faʻavaeina i tagata feoaʻi. E le gata i lea, ona o lo latou ta'ape fa'afanua, ua fa'amauina i latou e tumau pea i le to'aitiiti ma mulimuli ane le mafai ona fa'aa'afiaina ma le tonu le i'uga o atunu'u o lo'o latou nonofo ai, e tusa lava pe fa'apitoa e foliga mai latou te maua lea avanoa ma talitonu ai e fa'apea. e fa'atulafonoina, e pei o le tulaga i Guinea.

O mafaufauga faʻapitoa e afua mai i lenei tulaga o mataupu e faʻapupulaina ai le avanoa na aʻoaʻoina e le au Fulani e faʻaleleia pe a latou feagai ma faʻalavelave - pe a latou feagai ma tagata faʻatauvaʻa o loʻo vaʻaia i latou o ni faʻamataʻu mai fafo aʻo latou o i latou lava e ola o ni tagata afaina, fa'ailoga tagata ma fa'asalaina i le fa'atauva'a.

O lo'o mulimuli mai le vaega lona tolu

Punaoa faʻaaogaina:

O le lisi atoa o tusitusiga o loʻo faʻaaogaina i le vaega muamua ma le vaega lona lua o loʻo i ai nei o loʻo tuʻuina atu i le faaiuga o le vaega muamua o le auʻiliʻiliga na lolomiina i lalo o le ulutala "Sahel - feteʻenaʻiga, osofaʻiga ma pomu femalagaiga". Na o na punaoa o loʻo taʻua i le vaega lona lua o le auiliiliga - "O le Fulani ma le "Jihadism" i Aferika i Sisifo" o loʻo tuʻuina atu iinei.

[2] Dechev, Teodor Danailov, “Double bottom” po o le “schizophrenic bifurcation”? O le fegalegaleai i le va o le ethno-nationalist ma le lotu-extremist faamoemoega i gaoioiga a nisi vaega faatupu faalavelave, Sp. Fa'aupufai ma Puipuiga; Tausaga I; leai. 2; 2017; itulau 34 – 51, ISSN 2535-0358 (i le gagana Bulgarian).

[14] Cline, Lawrence E., Jihadist Movements in the Sahel: Rise of the Fulani?, Mati 2021, Terrorism and Political Violence, 35 (1), itulau 1-17

[38] Sangare, Boukary, Fulani tagata ma le Jihadism i Sahel ma atunuu Aferika i Sisifo, Fepuari 8, 2019, Observatoire o Arab-Muslim World ma Sahel, The Fondation pour la recherche stratégique (FRS)

[39] Le Lipoti Faapitoa a le Soufan Center, Wagner Group: The Evolution of a Private Army, Jason Blazakis, Colin P. Clarke, Naureen Chowdhury Fink, Sean Steinberg, The Soufan Center, Iuni 2023

[42] Waicanjo, Charles, Transnational Herder-Farmer Conflicts and Social Disability in the Sahel, Me 21, 2020, African Liberty.

Ata na saunia e Kureng Workx: https://www.pexels.com/photo/a-man-in-red-traditional-clothing-taking-photo-of-a-man-13033077/

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -