13.2 C
Brussels
Aso Tofi, Me 2, 2024
AferikaSahel - feteʻenaʻiga, osofaʻiga ma pomu femalagaiga (I)

Sahel - feteʻenaʻiga, osofaʻiga ma pomu femalagaiga (I)

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

O sauaga i totonu o atunuu o Sahel e mafai ona fesoʻotaʻi ma le auai o fitafita faʻaauupegaina a Tuareg, o loʻo tau mo se setete tutoʻatasi.

saunia e Teodor Detchev

O le amataga o le taamilosaga fou o sauaga i totonu o atunuu Sahel e mafai ona fesoʻotaʻi faʻatasi ma le Arab Spring. O le so'oga e le'o fa'atusa ma e le fa'atatau i se "fa'ata'ita'iga fa'aosofia". O le fesoʻotaʻiga tuusaʻo e fesoʻotaʻi ma le auai o fitafita faʻaauupegaina a Tuareg, lea o loʻo tauivi mo le tele o tausaga mo le fausiaina o se setete tutoʻatasi - tele i le itu i matu o Mali. [1]

I le taimi o le taua a le malo i Libya, i le taimi o le soifuaga o Muammar Gaddafi, na au faatasi ai le au fitafita Tuareg ma ia, ae ina ua mavae lona maliu, na latou toe foi atu i Mali ma a latou auupega mamafa ma mama uma. O le faʻafuaseʻi o foliga mai e sili atu le malosi nai lo le taimi muamua a Tuareg paramilitaries, o loʻo faʻaauupegaina moni i nifo, o se tala leaga mo pulega i Mali, ae faʻapea foi mo isi atunuu i le itulagi. O le mafuaʻaga ona o se suiga ua faia i totonu o le Tuareg ma o nisi o latou vaega faʻaauupegaina ua "toe faʻailogaina" i latou lava mai le au tau mo le tutoʻatasi o le atunuʻu i totonu o faʻalapotopotoga faʻa-Uzhkim Islamist. [2]

O lenei faʻalavelave, lea na faʻavaeina ai ethnocentric ma se talafaasolopito umi, faʻafuaseʻi ona taliaina "jihadi" faʻaupuga ma faiga, o le tusitala o nei laina e taʻua o "faʻalapotopotoga lua lalo". O ia fa'ailoga e le o se fa'apitoa a Sisifo Aferika na o ia lava, e pei o le “God’s Resistance Army” i Uganda, faapea foʻi ma vaega eseese ua faaauupegaina faa-Islam i motu pito i saute o le atu Filipaina. [2], [3]

O mea i Aferika i Sisifo na faʻapotopotoina i se auala ina ua maeʻa le 2012-2013, na avea le itulagi ma malae o le taua lea o "franchise" o fesoʻotaʻiga faʻatupu faʻalavelave i le lalolagi atoa, lea e mafai ona taʻua o le "faʻalavelave" faʻalavelave faʻapitoa, ona o latou faʻapitoa. fausaga, tulafono ma le taʻitaʻiga, o le faʻaleagaina lea o faʻalapotopotoga masani. [1], [2]

I Mali, o le Tuareg, faʻa-Islamist fou, i le faʻafeagai ma al-Qaeda ae i le vavalalata ma Salafist formations e le auai i le Islamic State poʻo al-Qaeda, na taumafai e fausia se setete tutoʻatasi i le itu i matu o Mali. [2] I le tali atu, na amata ai e le pulega a Malian se taʻaloga a le militeri e faasaga i Tuareg ma jihadists, lea na lagolagoina e Farani ma se faʻatonuga mai le UN Security Council - i lalo o le mea ua taʻua o le UN Stabilization Mission i Mali - Minusma.

O le Operation Serval ma Barhan e amata le tasi i le isi, o le Operation Serval o se taʻaloga a le militeri Farani i Mali na faʻatautaia e tusa ai ma le Resolution Council 2085 o le 20 Tesema 2012. Na palotaina le iugafono i luga o le talosaga a le pulega a Malian, e leai se tasi, e aofia ai Rusia. , tetee, sei vagana ai se veto a le Fono Puipuiga. O le sini o le taʻaloga ma le faʻatonuga a le UN o le faʻatoʻilaloina lea o 'au a le au jihadists ma le Tuareg "faʻalapotopotoga e lua i lalo" i le itu i matu o Mali, lea ua amata ona agai atu i le ogatotonu o le atunuu. .

I le faagasologa o le taotoga, e toatolu o taitai e toalima o le au Islamist na fasiotia - Abdelhamid Abu Zeid, Abdel Krim ma Omar Ould Hamaha. Mokhtar Belmokhtar na sola i Libya ma Iyad ag Ghali na sola i Algeria. O le Operation Serval (fa'aigoaina i le pusi fe'ai lauiloa a Aferika) na fa'ai'u i le aso 15 o Iulai 2014 e fa'asolo ai le Operation Barhan, lea na amata i le aso 1 o Aukuso 2014.

Operation Barhan o loʻo faia i luga o le teritori o atunuu e lima Sahel - Burkina Faso, Chad, Mali, Mauritania ma Niger. 4,500 fitafita Farani o loʻo auai, ma o atunuu e lima o le Sahel (G5 - Sahel) o loʻo aʻoaʻoina le tusa ma le 5,000 fitafita e auai i le faʻalavelave faʻalavelave.

O le taumafaiga e vavae ese le itu i matu o Mali i se ituaiga o Tuareg-Islamist setete na le manuia. Galuega "Serval" ma "Barkhan" o loʻo ausia a latou sini vave. O faʻamoemoega o tagata Islamist ma "faʻalapotopotoga lua lalo" ua maeʻa. O le mea leaga o lenei mea e le faʻaumatia ai le vevesi ma, e tusa ai, i taua i le Sahel. E ui ina faʻatoʻilaloina ma faʻamalosia e mafaufau muamua ma sili ona taua e uiga i le auala e lafi ai mai 'au a Farani ma atunuu G5-Sahel, o loʻo liliu atu le au faʻa-Islam i le taua, ma liliu i nisi taimi i se faomea faigofie.

E ui lava ina ua maeʻa galuega a Serwal ma Barkhan, e le o toe mafai e le au faʻa-Islam ona ausia soʻo se faʻamoemoega manuia, a itiiti ifo i le vaaiga muamua, o le numera o osofaʻiga faasaga i tagata lautele e le o faʻaitiitia, ae i nisi nofoaga ua faʻateleina. O lenei mea e tupu ai se siosiomaga sili ona popolevale ma le le lelei, lea e faʻaaogaina e alii faʻatauvaʻa o le militeri e le tutusa le manatu o le autau o loʻo i totonu o le nofoaga.

I le tasi itu, o le autau a Aferika o se lifi faʻaagafesootai. E mafai ai e se tagata ona tulaʻi i se ituaiga o mataupu faavae faʻapitoa. I le isi itu, o le faiga o le osofaʻiga a le militeri i Aferika ua matua salalau ma e foliga mai e le o manatu i ai o taʻitaʻiʻau faʻapolopolo o se solitulafono.

E pei ona faaalia i faamaumauga a le STATISTA, i le va o Ianuari 1950 ma Iulai 2023 e tusa ma le 220 taumafaiga manumalo ma le toilalo i Aferika, e tusa ma le afa (44 pasene o taumafaiga uma i le lalolagi. E aofia ai taumafaiga le manuia, Sudan i luga o le lisi o atunuu Aferika ma o le tele o osofaʻiga talu mai le 1950 ma le aofaʻi o le 17. A maeʻa Sudan, Burundi (11), Ghana ma Sierra Leone (10) o atunuu ia e sili ona tele taumafaiga faʻamalosi talu mai le ogatotonu o le 20th seneturi.

I le tulaga o aso nei i le Sahel, ina ua maeʻa le amataga o le au faʻa-Islamist faʻamalosi ma "faʻalapotopotoga faʻalua i lalo" i le itu i matu o Mali ma le osofaʻiga tutusa a le au faʻaauupegaina o atunuu G5 Sahel ma Farani, o le popolega autu o le saogalemu o tagata. O nisi o tagatanuu o atunuu eseese o le itulagi e tutusa o latou lagona, lea e mafai ona aoteleina i le upu a se tagatanuu o Burkina Faso: “O le aso tatou te gatete ai ina neʻi o mai le militeli mai le vaegaau masani, ma i le po tatou te gatete ai ina neʻi o le au Islamist. sau.”

O le tulaga tonu lava lea e maua ai le lototele i nisi o li'o i totonu o le militeli e aapa atu mo le pule. O lenei mea e faʻamaonia e le suʻesuʻega e le mafai e le malo o loʻo i ai nei ona feagai ma le mataʻu na tuʻuina atu e tagata faʻa-Islam. E tatau ona maitauina o le taimi na filifilia saʻo - i le tasi itu, o le au jihadists ua faatoilaloina ma o lo latou gafatia e faoa faamalosi teritori e le tele. I le taimi lava e tasi, o osofaʻiga a tagata faʻa-Islam e tumau pea le mataʻutia ma le oti mo le tele o tagata lautele. O le mea lea, o le militeri i nisi o atunuu latou te faʻaaogaina le galuega na faia e le UN ma le G5 Sahel e faasaga i tagata faʻalavelave ma i le taimi lava e tasi (faʻaʻoleʻole) faʻatupuina le mataupu e le o toʻafilemu o latou teritori ma o latou "agavaʻa" e manaʻomia le faʻalavelave.

Atonu e finau se tasi e faapea, i se tasi taimi o Burkina Faso, lea e talitonu le pulega o loo i ai le pulea lelei o le na o le 60 pasene o le teritori o le atunuu i le amataga o le 2022, ua faamaonia o se tuusaunoaga. [40] E moni lenei mea, ae na o ni vaega. E tatau ona manino e le faʻaaogaina e le au faʻa-Islam le pulea o le 40 pasene o totoe o le teritori i le uiga o le upu "pulea" e mafai ona faʻaaogaina i lalo o le Islamic State i Suria ma Iraq poʻo le taumafai e vavae ese le itu i matu o Tuareg-populated. faifailemu. E leai se pulega faʻapitonuʻu iinei na faʻapipiʻiina e le au Islamist, ma e leai se faʻatonuga faʻapitoa e sili atu i luga o fesoʻotaʻiga masani. Pau lava le mea e mafai e le au fouvale ona faia solitulafono e aunoa ma se faasalaga, ma o le mafuaaga lena e talitonu ai le au faitio o le malo i lena taimi (ma atonu foi o le taimi nei) e faapea o lenei vaega o le teritori o le atunuu e le o i lalo o le pule a le pulega. [9], [17], [40]

I soo se tulaga lava, o le mataupu e le mafai ona faafitia sili ona tiga o osofaiga faifaipea a Islam radicals ua tuuina atu ai le tauamiotonuina o amioga (a itiiti ifo i o latou lava mata) mo le militeli i nisi o atunuu o Sahel e ave le pule e ala i le malosi, faʻamaonia a latou gaioiga ma le popole mo le saogalemu o le tagata. O le osofaʻiga mulimuli na taia ai le itulagi o le osofaʻiga lea i Niger, lea na faoa ai e le General Abdurahman Tiani le pule i le aso 26 Iulai 2023. [22]

E taua le taʻu atu iinei o le osofaʻiga i Gabon, lea e foliga mai o se osofaʻiga sili ona lata mai i Aferika i Sisifo, e le mafai ona vaʻaia i le tulaga tutusa e pei ona faia e ala i faiga o loʻo faia i totonu o atunuu Sahel. [10], [14] E le pei o Mali, Burkina Faso, Niger, ma Chad, e leai se fete'ena'iga i le va o 'au a le malo ma ta'ita'i lotu Isalama i Gabon, ma o le osofa'iga o lo'o fa'atatau, a itiiti mai mo le taimi nei, e faasaga i le aiga peresetene, le aiga Bongo. , o lē ua uma ona pulea Gabon 56 tausaga.

Ae ui i lea, e tatau ona faamamafaina e faapea, ina ua maeʻa le vaitaimi o le filemu i le va o le 2013 ma le 2020, e 13 taumafaiga faʻamalosi i Aferika, e aofia ai Sudan, Chad, Guinea, Burkina Faso ma Mali. [4], [32]

O iinei e tatau ona tatou faailoa atu e fai si fesootai ma le maelstrom fou o iai nei faaupufai le mautu i Aferika i Sisifo, aemaise lava i le Sahel, le vevesi faifaipea i le Central African Republic (CAR), lea e lua taua faalemalo na tau ai i tua. O le muamua, ua taʻua o le Central African Republic Bush War, na amata i le 2004 ma faaiʻu aloaia i se maliega filemu i le 2007, ma le mea moni ia Mati 2013. O le lona lua, ua taʻua o le "taua faalemalo i le Central African Republic" ( Central African Republic Civil War), na amata ia Aperila 2013 ma e leʻi muta e oʻo mai i le taimi nei, e ui lava ua faʻaoʻo lima e fitafita a le malo i luga o le vaega tele o le teritori o le atunuu sa latou pulea muamua.

E leai se aoga e fai atu, o se atunuʻu e matua matitiva lava, o lona faʻasinomaga o le atinaʻeina o tagata o loʻo i le tulaga sili ona maualalo o le faʻavasegaina (o le nofoaga mulimuli, a itiiti ifo seia oʻo i le 2021 na faʻaagaga mo Niger) ma o le lamatiaga o le faia o soʻo se gaioiga tau tamaoaiga e matua maualuga lava, e toetoe lava o se "tulaga toilalo" ma i se taimi mulimuli ane o le a avea ma manuʻa i vaega faaupufai ma militeri eseese. I lenei vaega e mafai ona tatou faʻafeiloaʻi Mali, Burkina Faso, Niger, Central African Republic (CAR) ma South Sudan mai le vaega o atunuu na iloiloina i lenei auiliiliga.

I le taimi lava e tasi, o le lisi o atunuu i Aferika lea na faʻamaonia ai le kamupani a le militeri Rusia a Wagner o loʻo i ai se faʻaaliga iloga ma le maliliega a le malo e aofia ai Mali, Algeria, Libya, Sudan, Sudan i Saute, CAR, Cameroon, DR Congo, Zimbabwe. , Mozambique ma Matakasa. [4], [39]

O se faʻatusatusaga i le va o le lisi o "setete le manuia" na faʻaleagaina e taua a le va o tagata, feeseeseaiga faʻaleaganuʻu ma faʻalelotu, osofaʻiga a le militeri ma isi faʻalavelave faʻapea ma le lisi o atunuu o loʻo "galue" ai le PMC Wagner mercenaries e foliga mai e fiafia i malo faʻatulafonoina o loʻo faʻaalia ai se faʻalavelave mataʻina.

Mali, le Central African Republic ma South Sudan o loʻo faʻaalia i luga o lisi uma e lua. E leai lava se faʻamatalaga faʻamaonia i luga o le auai aloaia o le PMC "Wagner" i Burkina Faso, ae o loʻo lava faʻamaoniga o le faʻaogaina ma le lagolago a Rusia e lagolagoina ai le au faʻalavelave fou i totonu o le atunuʻu, ae le o le taʻua o le faʻateleina o lagona lagolago-Rusia, ua i ai i le mea moni e faapea o le au faʻatau a Prigozhin ua tuai ona mafai ona "faʻailogaina i latou lava" i le atunuu tuaoi o Mali. [9], [17]

O le mea moni, o "foliga" a PMC Wagner i le Central African Republic ma i Mali e tatau ona mafua ai le mataʻu i tagata Aferika. O le fiafia a le au fitafita Rusia mo le fasioti tagata ma le sauā ua faalauiloa faalauaitele talu mai le vaitaimi o Suria i o latou foliga vaaia, ae o a latou gaioiga i Aferika, aemaise lava i le CAR ma Mali ua taʻua muamua, o loʻo faʻamaonia lelei foi. [34] I le faaiuga o Iulai 2022, o le taitai o le au Farani i le UN-flagged Operation Barhan, General Laurent Michon, na tuuaia tuusaʻo ia PMC Wagner i le "faoa o Mali". [24]

O le mea moni, e pei ona taʻua i luga, o mea na tutupu i Mali ma Burkina Faso e fesoʻotaʻi ma mulimuli i le mamanu lava e tasi. O le "faʻamaʻi" o sauaga faʻa-Islamist na amata i Mali. Na oo atu i se osofaiga a Tuareg-Islamist i le itu i matu o le atunuu ma, ina ua uma ona faatoilaloina le au fouvale e le UN ma le G5 - Sahel, ona avea ai lea ma foliga o le taua, sauaga faasaga i le faitau aofaʻi o tagata lautele ma faomea i totonu o le malo. vaega ogatotonu o Mali, lea na ia sailia ai le lagolago a tagata Fulani poʻo Fulbe (o se mataupu taua tele o le a suʻesuʻeina auiliili mulimuli ane) ma siitia atu i Burkina Faso. Na talanoa foi le au suʻesuʻe e uiga ia Burkina Faso ua avea ma "nofoaga fou o sauaga". [17]

Ae ui i lea, o se faʻamatalaga taua o Aukuso 2020, o se osofaʻiga a le militeri na faʻaumatia ai le peresetene filifilia o Mali - Ibrahim Boubacar Keïta. O lenei mea na i ai se aafiaga leaga i le taua faasaga i le au jihadists, ona o le militeli na oo mai i le pule na foliga mai ma le le talitonuina o le UN, lea e aofia ai le tele o fitafita Farani. Na latou masalomia saʻo e leʻi taliaina e Farani le osofaʻiga a le militeri. O le mafuaaga lena na faanatinati ai le pulega fou, na tofia e le tagata lava ia i Mali e talosagaina le faamutaina o galuega a le UN (aemaise lava Farani) i Mali. I lena lava taimi, na sili atu le fefefe o taʻitaʻi o le militeri a le atunuu i le faʻatonuina e le UN o Farani i lo latou teritori nai lo le faʻasalaina faʻa-Islam.

O le Fono a le UN Security Council na faʻamutaina vave le galuega o le tausia o le filemu i Mali ma na amata ona faʻamavae Farani, e foliga mai e aunoa ma se faʻanoanoa tele. Ona manatua ai lea e le vaegaau a le militeri i Bamako o le taua a le au faʻa-Islam e leʻi maeʻa ma sailia se isi fesoasoani mai fafo, lea na faʻaalia i le tulaga o le PMC "Wagner" ma le Russian Federation, lea e sauni i taimi uma e tautua tutusa. faipule. O mea na tutupu na vave ona tupu ma o le PMC "Wagner" na tuʻuina tulagavae loloto o ona seevae i le oneone o Mali. [34], [39]

O le osofaʻiga i Mali na faʻaosoina ai le "domino effect" - lua faʻalavelave na sosoo ai i le tausaga e tasi i Burkina Faso (!), Ona sosoo ai lea ma Niger ma Gabon. O le mamanu ma faʻaosofiaga (poʻo le faʻamaoniaina) mo le faʻatinoina o le faʻalavelave i Burkina Faso e tutusa ma i latou i Mali. Ina ua maeʻa le 2015, saua, sabotage ma osofaʻiga faʻaauupegaina a tagata faʻa-Islam na faʻateleina. O le tele o "franchises" a al-Qaeda, le Islamic State (le Islamic State of West Africa, the Islamic State of the Greater Sahara, ma isi) ma tutoatasi Salafist formations ua fasiotia ai le faitau afe o tagata lautele, ma le numera o le "tagata ua soloia i totonu" , e te malamalama - ua sili atu i le lua miliona tagata sulufaʻi. O lea, na maua ai e Burkina Faso le talaaga masalosalo o le avea ma "le ogatotonu fou o le taua i Sahel." [9]

Ia Ianuari 24, 2022, o le militeli i Burkina Faso, na taitaia e Paul-Henri Damiba, na faatoilaloina Peresitene Roch Kabore, o le na pulea le atunuu mo le ono tausaga, ina ua mavae ni nai aso o vevesi i le laumua, Ouagadougou. [9], [17], [32] Ae ia Setema 30, 2022, mo le taimi lona lua i le tausaga lava lea, na faia ai se isi osofaiga. O le peresitene na tofia e ia lava o Paul-Henri Damiba na faatoilaloina e le kapeteni tutusa o Ibrahim Traore. Ina ua maeʻa ona faʻateʻaina le peresetene o loʻo iai nei, na faʻaumatia foi e Traore le faigamalo suiga na faia e Damiba ma faʻagata (mulimuli) le faʻavae. I se tulaga le mautonu, na fai mai ai le failauga o le vaegaau e faapea o se vaega o tagata ofisa na filifili e aveese Damiba ona o lona le mafaia ona taulimaina osofaiga faaauupegaina a tagata lotu Islama. O lona auai i le faalapotopotoga lava e tasi ua le mafai ona feagai ma jihadists i lalo o peresitene sosoo e lua mo le tusa ma le fitu tausaga e le afaina ai o ia. E le gata i lea, na ia faʻaalia manino e faapea "i le iva masina talu ai" (o lona uiga, ina ua maeʻa le osofaʻiga a le militeri ia Ianuari 2022 ma lona auai), "ua sili atu le leaga o le tulaga". [9]

I se tulaga lautele, o se faʻataʻitaʻiga o le faoa faamalosi o le malosi o loʻo faia i totonu o atunuʻu o loʻo i ai le faʻamalosia o galuega faʻaleagaina a faʻa-Islamic radicals. O le taimi lava e malepe ai e le au a le UN (malamalama i le "leaga" Farani ma le G5 - Sahel 'au) le osofaʻiga leaga a le au jihadists ma o le taua e tumau pea i le vaega o taua, sabotage ma osofaʻiga i luga o le faitau aofaʻi o tagata lautele, o le militeri i le lotoifale i se tuʻufaʻatasia. ua manatu le atunuu ua oo mai lona itula; fai mai e le manuia le taua faasaga i tagata faʻa-Islamist ma ... e manaʻomia.

E le masalomia, o se tulaga faʻalelei - ua le toe maua e le au faʻa-Islam le malosi e ulufale atu ai i lou laumua ma faʻatuina se ituaiga o "Islamic State" mo oe, ma i le taimi lava e tasi, o le taua e mamao ese mai ma o loʻo i ai se mea e faʻafefe ai le faitau aofaʻi. . O se isi mataupu e faapea o se vaega tele o le faitau aofaʻi o loʻo fefefe i la latou 'autau "matua" mo ni mafuaaga. E afua mai i le le faatuatuaina o taʻitaʻiʻau e oʻo atu i faʻalavelave i le va o ituaiga o taʻitaʻiʻau tutusa.

I nei mea uma, o le mataʻutia saʻo o metotia a "Wagner", o loʻo lagolagoina "gaioiga faʻamalosi" ma le "faʻapipiʻiina o pisinisi", ua uma ona faʻaopoopoina. [39]

O iinei e tatau ai ona tatou tuua mo sina taimi le faigamalaga umi i luga o le tala faasolopito o le ulufale atu o Isalama i Aferika i Sisifo ma gauai atu i se mea na tupu e foliga mai e le faʻafuaseʻi. I le sailiga o tagata faigaluega mo la latou galuega, aemaise lava ina ua uma ona tuulafoaia tele e le au a Tuareg ina ua maeʻa le toilalo o le osofaʻiga i le itu i matu o Mali, o loʻo liliu atu ai le au faʻa-Islam i le Fulani, o se tagata semi-nomadic o le au tausi lafumanu o loʻo auai i le fagafao i totonu. o se fusi mai le Fagaloa o Guinea i le Sami Ulaula, i saute o le toafa o Sahara.

O le Fulani (lea e lauiloa foi o Fula, Fulbe, Hilani, Philata, Fulau, ma e oo lava i Pyol, e faalagolago i le tele o gagana e tautalagia i le itulagi) o se tasi o uluai tagata Aferika na liliu mai i Islama ma e tusa ai ma o latou olaga ma o le soifuaga ua i ai i se tulaga fa'atauva'a ma fa'ailoga tagata. O le mea moni, o le fa'afanua fa'afanua o le Fulani e pei o lenei:

O le numera Fulani e tusa ma le 16,800,000 i Nigeria mai le aofaʻi atoa o le 190 miliona; 4,900,000 i Guinea (faatasi ai ma le laumua o Conakry) mai le 13 miliona tagata nonofo ai); 3,500,000 i Senegal mai se atunuu e 16 miliona; 3,000,000 i Mali mai le 18.5 miliona tagata nonofo; 2,900,000 i Cameroon mai le 24 miliona tagata; 1,600,000 i Niger mai le 21 miliona tagata; 1,260,000 i Mauritania mai le 4.2 miliona tagata; 1,200,000 i Burkina Faso (Upper Volta) mai le faitau aofaʻi o le 19 miliona; 580,000 i Chad mai le faitau aofaʻi o le 15 miliona; 320,000 i Gambia mai le faitau aofaʻi o le 2 miliona; 320,000 i Guinea-Bissau mai le faitau aofaʻi o le 1.9 miliona; 310,000 i Sierra Leone mai le faitau aofaʻi o le 6.2 miliona; 250,000 i le Central African Republic o 5.4 miliona tagata (faʻatasi ai ma tagata suʻesuʻe o loʻo faʻamamafaina o le afa lea o le faitau aofaʻi o Mosalemi a le atunuu, lea e tusa ma le 10% o le faitau aofaʻi); 4,600 i Ghana mai le faitau aofaʻi e 28 miliona; ma le 1,800 i Côte d'Ivoire mai le faitau aofaʻi o le 23.5 miliona. [38] Ua faatuina foi se nuu Fulani i Sudan i luga o le ala malaga i Mecca. Ae paga lea, o le Sudanese Fulani o se nuu e le'i su'esu'eina ma e le'i iloiloina a latou fuainumera i le taimi o tusiga igoa.[38]

I le avea ai o se pasene o le faitau aofaʻi, o le Fulani e 38% o le faitau aofaʻi i Guinea (faʻatasi ai ma le laumua o Conakry), 30% i Mauritania, 22% i Senegal, i lalo ifo o le 17% i Guinea-Bissau, 16% i Mali ma Gambia, 12% i Cameroon, toetoe lava 9% i Nigeria, 7.6% i Niger, 6.3% i Burkina Faso, 5% i Sierra Leone ma le Central African Republic, i lalo ifo o le 4% o le faitau aofaʻi i Chad ma le tele o sea laiti i Ghana ma Côte d'Ivoire Ivory. [38]

I le tele o taimi i le tala faasolopito, na fausia ai e le Fulani malo. E tolu faʻataʻitaʻiga e mafai ona taʻua:

• I le senituri lona 18, na latou faavaeina ai le malo faatiokarate o Futa-Jalon i Central Guinea;

• I le 19th seneturi, o le Massina Empire i Mali (1818 - 1862), na faavaeina e Sekou Amadou Barii, sosoo ai ma Amadou Sekou Amadou, o le na manumalo i le faatoilaloina o le aai tele o Timbuktu.

• I le 19th seneturi, na faavaeina ai le Malo o Sokoto i Nigeria.

O nei malo na faʻamaonia e avea ma faʻalapotopotoga faʻaletonu, ae ui i lea, ma i aso nei, e leai se setete e pulea e le Fulani. [38]

E pei ona ta'ua muamua, o le masani a le au Fulani o ni tagata fai lafulemu, semi-nomadic pastoralists. Sa tumau pea i latou mo le tele o vaega, e tusa lava pe manatu o se numera oi latou ua faasolosolo malie ona nofoia, ona o tapulaa ua tuuina atu ia i latou e ala i le faalauteleina pea o le toafa i nisi itulagi, ma ona o lo latou taape, ma ona o nisi malo ua latou faia polokalame e faʻatatau i le taʻitaʻia o le faitau aofaʻi o tagata i se olaga nofonofo. [7], [8], [11], [19], [21], [23], [25], [42]

O le to'atele o i latou o Mosalemi, toetoe o i latou uma i le tele o atunu'u. I tala faasolopito, sa latou faia se sao taua i le ulufale atu o Islama i Aferika i Sisifo.

O le tusitala Malian ma le tagata mafaufau Amadou Hampate Bâ (1900-1991), o ia lava e auai i tagata Fulani, e manatua ai le auala e iloa ai i latou e isi nuu, faia se faatusatusaga ma tagata Iutaia, e pei lava o tagata Iutaia ao lei faia le Isaraelu , ua taape i latou i le tele o atunuu, lea latou te faatupuina ai le faifai soo mai isi nuu, lea e le eseese tele mai lea atunuu i lea atunuu: o le Fulani e masani ona iloa e isi e faigofie i le communitarianism, nepotism ma le taufaaleaga. [38]

O feeseeseaiga masani i vaega o femalagaiga a le Fulani, i le va oi latou, i le tasi itu, o ni leoleo mamoe semi-nomadic ma nofoia faifaatoaga o ituaiga eseese, i le isi itu, ma le mea moni e sili atu ona latou i ai nai lo isi ituaiga i se numera tele o atunuu (ma o lea e fesoʻotaʻi ai ma vaega eseese o le faitau aofaʻi), e le masalomia le saofagā i le faʻamatalaga o lenei igoa, e masani ona tausia e le faitau aofaʻi lea na latou ulu atu ai i le tetee ma feeseeseaiga. [8], [19], [23], [25], [38]

O le manatu o loʻo latou faʻatupuina muamua ni vete o le jihadism e sili atu ona lata mai ma e mafai ona faʻamatalaina i le matafaioi a le Fulani i le faʻaalia e leʻi leva talu ai le tulaʻi mai o faiga faatupu faalavelave i le ogatotonu o Mali - i le Masina Masina ma le pi'oga o le Vaitafe o Niger . [26], [28], [36], [41]

Pe a talanoa e uiga i tulaga o loʻo tulaʻi mai o fesoʻotaʻiga i le va o le Fulani ma le "Jihadists", e tatau ona manatua i taimi uma o le tala faasolopito i Aferika atoa, o feeseeseaiga na tulaʻi mai ma faʻaauau pea ona i ai i le va o faifaʻatoʻaga nofoia ma pastoralists, e masani lava ona feoaʻi pe semi-nomadic. ma fai le masani o le faimalaga ma feoai ma a latou lafu. E tu’uaia e le au faifa’ato’aga le au fai lafu povi i le fa’aleagaina o a latou fa’ato’aga ma a latou lafu, ma e fa’asea fo’i le au faifa’ato’aga i le gaoi o lafumanu, faigata ona maua vai ma fa’alavelave i le feoa’i. [38]

Ae talu mai le 2010, o feteʻenaʻiga faʻateleina ma mataʻutia ua faia i se tulaga eseʻese, aemaise lava i le itulagi o Sahel. O fusuaga lima ma lima ma fusuaga a kalapu ua suia i le fanaina o fana faa-Kalashnikov. [5], [7], [8], [41]

O le fa'aauau pea o le fa'alauteleina o fanua fa'ato'aga, fa'atupuina ona o le televave o le fa'atupulaia o le faitau aofa'i, fa'asolosolo ona fa'atapula'aina nofoaga e fai ai lafumanu ma lafumanu. I le taimi nei, o lamala ogaoga i le 1970s ma le 1980s na faʻaosofia ai le au leoleo mamoe e malaga atu i saute i nofoaga e le masani ai tagata nofoia e tauva ma tagata feoaʻi. E le gata i lea, o le fa'amuamua ua tu'uina atu i faiga fa'avae mo le atina'eina o le fa'atosinaina o fagafa'ato'aga e matele lava ina fa'atauva'a ai tagata feoa'i. [12], [38]

O le tu'ua o faiga fa'avae tau atina'e, e masani ona lagona e le au faifa'ato'aga malaga mai le fa'ailoga tagata e le pulega, latou te lagona o lo'o latou nonofo i se si'osi'omaga le fiafia ma fa'agaoioi e puipuia a latou mea e fiafia i ai. E le gata i lea, o vaega faatupu faalavelave ma militia o loo tau i Sisifo ma Aferika Tutotonu o loo taumafai e faaaoga lo latou le fiafia e manumalo ai ia i latou. [7], [10], [12], [14], [25], [26]

I le taimi lava e tasi, o le toʻatele o tagata faifeʻau i le itulagi o Fulani, e naʻo ia foʻi naʻo tagata faimalaga e maua i atunuu uma o le itulagi.

O le natura o nisi o malo o Fulani o loʻo taʻua i luga, faʻapea foʻi ma le tuʻufaʻatasiga taua a le Fulani, ua taʻitaʻia ai le tele o tagata matau e talitonu o le auai o Fulani i le tulaʻi mai o jihadism terorisi i le ogatotonu o Mali talu mai le 2015 o se mea tuʻufaʻatasia o le talatuu faasolopito ma le faasinomaga o tagata Fulani, o loʻo faʻaalia o le bête noire ("manu uliuli"). O le auai o le Fulani i le tuputupu aʻe o lenei faiga faatupu faalavelave i Burkina Faso poʻo i Niger e foliga mai e faʻamaonia ai lenei manatu. [30], [38]

Pe a talanoa e uiga i le talatuu faasolopito, e tatau ona maitauina o le Fulani sa i ai se sao taua i le tetee atu i colonialism Farani, aemaise lava i Futa-Jalon ma itulagi lata ane - o teritori o le a avea ma kolone Farani o Guinea, Senegal ma Farani Sudan. .

E le gata i lea, o le eseesega taua e tatau ona faia e ui o le Fulani sa i ai se sao taua i le fausiaina o se nofoaga fou o tagata faatupu faalavelave i Burkina Faso, o le tulaga i Niger e ese: e moni o loʻo i ai osofaʻiga faʻavaitaimi a vaega e aofia ai Fulani, ae o tagata osofa'i ia i fafo. e sau mai Mali. [30], [38]

Ae peitai, i le faatinoga, o le tulaga o le au Fulani e matua eseese lava mai lea atunuu i lea atunuu, pe o latou ituaiga olaga (tikeri o le nofoia, tulaga o aoaoga, ma isi), o le auala latou te manatu ai ia i latou lava, po o le auala foi, e tusa ai ma le tulafono. lea e iloa ai i latou e isi.

Aʻo leʻi faia se suʻesuʻega sili atu ona loloto o auala eseese o fegalegaleaiga i le va o Fulani ma le au jihadists, e tatau ona matauina se faʻalavelave taua, lea o le a tatou toe foʻi atu ai i le faaiuga o lenei auiliiliga. Na taʻua o Fulani o loʻo nonofo faʻasalalau i Aferika - mai le Fagaloa o Guinea i luga o le Vasa Atelani i sisifo, i le matafaga o le Sami Ulaula i sasaʻe. E masani ona latou nonofo i se tasi o auala sili ona leva o fefaʻatauaʻiga i Aferika - o le auala e faʻataʻamilo i le itu i saute o le toafa o Sahara, lea e oʻo mai i le taimi nei o se tasi lea o auala sili ona taua e fai ai faʻatoʻaga femalagaaʻi i Sahel.

Afai, i le isi itu, tatou te vaʻavaʻai i le faʻafanua o atunuʻu o loʻo faia ai e le PMC "Wagner" galuega aloaia, e fesoasoani ai i vaega taua a le malo (tusa lava pe faʻatulafonoina le malo pe sau i le pule ona o le o se osofaʻiga talu ai nei - vaʻai aemaise Mali ma Burkina Faso ), o le a tatou vaʻaia o loʻo i ai se faʻalavelave matuia i le va o atunuu o loʻo nonofo ai Fulani ma le mea o loʻo galue ai le "Wagnerovites".

I le tasi itu, e mafai ona faʻatatau i le faʻafuaseʻi. PMC "Wagner" e fai si manuia parasitises atunuu o loʻo i ai feteʻenaʻiga ogaoga i totonu, ma afai latou te taua i totonu - e sili atu. Faatasi ai ma Prigozhin pe leai foi Prigozhin (o nisi tagata e manatu o loo ola pea), PMC "Wagner" o le a le alu ese mai ona tulaga. Muamua, ona e tatau ona faʻataunuʻuina konekarate lea na ave ai tupe, ma lona lua, ona o le faʻatonuga geopolitical a le malo tutotonu i le Russian Federation.

E leai se fa'asesega sili atu nai lo le ta'utinoga a "Wagner" o se "kamupani fa'afitafita tumaoti" - PMC. O le a fesili saʻo se tasi pe o le a le "tutoatasi" e uiga i se kamupani na faia i le poloaiga a le malo tutotonu, faʻaauupegaina e ia, tofia galuega taua tele (muamua i Suria, ona sosoo ai lea ma isi mea), e tuʻuina atu ai o le "tagata faigaluega patino", e ala i o le palola o pagota e mamafa faasalaga. Faatasi ai ma lea "auaunaga" a le setete, e sili atu nai lo le faaseseina, e matua faapiʻopiʻo, le taʻua o "Wagner" o se "kamupani tumaoti".

O le PMC "Wagner" o se meafaigaluega o le faʻataunuʻuina o manaʻoga geopolitical a Putin ma e nafa ma le faʻaogaina o le "Russky Mir" i nofoaga e le "mama" mo le au masani a Rusia e faʻaalia i ona foliga aloaia uma. O le kamupani e masani ona aliali mai i le mea o loʻo i ai se tulaga le mautonu faʻapolokiki e ofoina atu ana auaunaga e pei o Mephistopheles i aso nei. O le Fulani o loʻo i ai le faʻalavelave i le nonofo ai i nofoaga e maualuga tele ai le le mautonu o faiga faʻapolokiki, o le mea lea i le tepa muamua e le tatau ona oʻo mai o se mea e ofo ai le latou feteʻenaʻiga ma PMC Wagner.

Ae peitai, i le isi itu, e moni foi le faafeagai. "Wagner" PMCs matua'i auala "siitia" i luga o le ala o le auala o fefaʻatauaʻiga anamua - o le auala autu o aso nei e faimalaga ai povi, o se vaega e fetaui lelei ma le ala o le tele o atunuu Aferika mo le Hajj i Mecca. O le Fulani e tusa ma le tolusefulu miliona tagata ma afai latou te faʻasalaina, e mafai ona latou faʻatupuina se feteʻenaʻiga o le a iai le uiga o se taua uma-Aferika.

E oo mai lava i lenei taimi i o tatou taimi, e le mafaitaulia taua faaitulagi ua tauina i Aferika ma le tele o tagata na maliliu ma le le mafaitaulia o le faaleagaina ma le faatafunaga. Ae e le itiiti ifo ma le lua taua o loʻo taʻua ai le faʻailoga le aloaia o "taua a le lalolagi Aferika", i se isi faaupuga - taua e aofia ai le tele o atunuu i le konetineta ma tua atu. O taua ia e lua i Congo (le Democratic Republic of Congo i aso nei). Muamua na amata mai ia Oketopa 24, 1996 ia Me 16, 1997 (sili atu i le ono masina) ma taʻitaʻia ai le sui o le pule o le atunuu o Zaire i lena taimi - Mobuto Sese Seko ma Laurent-Désiré Kabila. 18 atunuu ma faʻalapotopotoga faʻa-paramilita o loʻo aʻafia saʻo i taua, lagolagoina e 3 + 6 atunuu, o nisi o ia mea e le o tatalaina atoatoa. O le taua foi na mafua mai i le fasioti tagata i tuaoi tuaoi o Rwanda, lea na taitai atu ai i se galu o tagata sulufai i le DR Congo (ona sosoo ai lea ma Zaire).

O le taimi lava na maeʻa ai le Taua Muamua a Congo, na feteʻenaʻi le Allies manumalo ma le tasi ma le isi ma vave ona liua i le Taua Lona Lua a Congo, lea e taʻua foi o le "Taua Tele a Aferika", lea na toeitiiti atoa le lima tausaga, mai ia Aokuso 2, 1998 i le Iulai 18, 2003. Ole numera o faʻalapotopotoga faʻamiliteli o loʻo aʻafia i lenei taua e toetoe lava a le mafai ona faʻamautinoaina, ae ua lava e fai atu i le itu o Laurent-Désiré Kabila o loʻo tauina au mai Angola, Chad, Namibia, Zimbabwe ma Sudan, aʻo faasagatau atu. o le pulega i Kinshasa o Uganda, Rwanda ma Burundi. E pei ona faamamafa i taimi uma e tagata suʻesuʻe, o nisi o "fesoasoani" e faʻalavelave atoatoa e aunoa ma se valaʻaulia.

I le faagasologa o le taua, na maliu ai le peresitene o le DR Congo, Laurent-Désiré Kabila, ma suia e Joseph Kabila. E ese mai i le sauā ma le faʻaleagaina uma, e manatua foi le taua mo le faʻaumatia atoa o le 60,000 pygmy civilians (!), Faʻapea foʻi ma le 10,000 pygmy warriors. Na maeʻa le taua i se maliliega na vaʻaia ai le faʻamavaeina aloaia o 'au uma mai fafo mai DR Congo, le tofiaina o Joseph Kabila e avea ma peresitene le tumau, ma le faʻatautoina o sui peresitene e toʻafa muamua na malilie i ai, e faʻatatau i mea e fiafia i ai vaega taua uma. I le 2006, na faia ai palota lautele, ona e ono faia i se atunuu o Aferika Tutotonu lea na oo i ni taua sosoo se lua i le va o konetineta i totonu o le silia ma le ono tausaga.

O le faʻataʻitaʻiga o taua e lua i Congo e mafai ona tatou maua ai se manatu faigata i le mea e mafai ona tupu pe a faʻamaʻi se taua i le Sahel e aofia ai le 30 miliona tagata Fulani. E le mafai ona tatou masalosalo o se faʻataʻitaʻiga tutusa ua leva ona mafaufauina i atunuu o le itulagi, aemaise lava i Moscow, lea atonu latou te manatu ai o le faʻatasi a le PMC "Wagner" i Mali, Algeria, Libya, Sudan, South Sudan, CAR ma Cameroon (faʻapea foʻi ma DR Congo, Zimbabwe, Mozambique ma Madagascar), latou te "tuu o latou lima i luga o le fata" o se feteʻenaʻiga tele e mafai ona faʻaosofia ona o le manaʻomia.

O fa'anaunauta'iga a Moscow e avea ma se vaega i Aferika e le'o mai ananafi. I totonu o le USSR, sa i ai se aʻoga faʻapitoa saunia o le au ofisa atamai, faifeʻau ma, sili atu i mea uma, faʻapolofesa faamiliteli oe na sauni e faʻalavelave i se tasi poʻo se isi itulagi o le konetineta pe a manaʻomia. O se vaega tele o atunuʻu i Aferika na faʻafanua e le Soviet General Administration of Geodesy and Cartography (i tua i le 1879 - 1928) ma le "Wagners" e mafai ona faʻamoemoe i luga o faʻamatalaga lelei lagolago.

O loʻo i ai faʻamaoniga malosi o le malosi a Rusia i le faʻatinoina o le faʻalavelave i Mali ma Burkina Faso. I le taimi nei, e leai ni tuuaiga o le auai o Rusia i le osofaʻiga a Niger, ma o le Failautusi a le Setete o Amerika o Blinken na ia faʻateʻaina lea tulaga. O le mea mulimuli, o le mea moni, e le o lona uiga i le taimi o lona olaga e leʻi faʻafeiloaʻi e Prigozhin le au taupulepulega leaga ma e leʻi ofoina atu le auaunaga a lana kamupani "tutoatasi".

I le agaga o tu ma aga a Marxist muamua, o iinei foi o Rusia o loʻo galue i se polokalame maualalo ma se polokalame maualuga. O le mea aupito maualalo o le "tuu vae" i le tele o atunuu, faoa le "outposts", fatuina le faatosinaga i totonu o le lotoifale, aemaise lava i le militeli, ma faʻaaogaina le tele o minerale taua i le lotoifale e mafai. PMC "Wagner" ua uma ona ausia taunuuga i lenei tulaga.

O le polokalame maualuga o le maua lea o le pule i luga o le itulagi atoa o Sahel ma tuu atu ia Moscow e filifili le mea o le a tupu iina - filemu poʻo taua. O le a fai mai se tasi: "Ioe, ioe - e talafeagai le aoina mai o tupe a le malo faʻamalo ma eli le tele o minerale aoga e mafai ai. Ae o le a le seoli e manaʻomia e tagata Rusia e pulea ai le i ai o atunuu Sahel?".

O le tali i lenei fesili talafeagai o loʻo taoto i le mea moni e faapea, pe a tupu se taua a le militeri i le Sahel, o le a faanatinati atu le tafe mai o tagata sulufaʻi i Europa. O le a avea nei ma vaega o tagata e le mafai ona taofiofia e na o leoleo. O le a tatou molimauina vaaiga ma vaaiga mataga ma se moliaga tele o faasalalauga. E foliga mai, o atunuu Europa o le a taumafai e talia se vaega o tagata sulufai, i le tau o le taofia o isi i Aferika, o le a tatau ona lagolagoina e le EU ona o lo latou le atoatoa.

Mo Moscow, o nei mea uma o le a avea ma faʻataʻitaʻiga faʻaparataiso e le mafai e Moscow ona faʻatuai e faʻagasolo i se taimi, pe a maua le avanoa. E manino lava o le gafatia o Farani e faia le matafaioi o se vaega tele o le tausia o le filemu o loʻo fesiligia, ma o loʻo fesiligia foi le manaʻoga o Farani e faʻaauau pea ona faia ia galuega, aemaise lava pe a maeʻa le mataupu i Mali ma le faʻamutaina o le misiona a UN. iina. I Moscow, latou te le o popole e uiga i le faia o le faʻalavelave faaniukilia, ae o le a le mea o loʻo totoe mo le faʻaumatiaina o se "pomu femalagaiga", lea e leai se faʻasalalauga leitio, ae o le aʻafiaga e mafai lava ona faʻaleagaina.

Aemaise lava mo nei mafuaʻaga, e tatau ona mulimulitaʻia ma suʻesuʻe loloto faiga i totonu o atunuu Sahel, e aofia ai saienitisi Bulgarian ma tagata tomai faapitoa. O Bulgaria o loʻo taʻimua i le faʻafitauli o femalagaiga ma e tatau i pulega i lo tatou atunuu ona faʻatinoina le faʻaogaina talafeagai i faiga faʻavae a le EU ina ia saunia mo ia "faʻalavelave".

O lo'o mulimuli mai le vaega lona lua

Punaoa faʻaaogaina:

[1] Detchev, Teodor Danailov, The Rise of Global Terrorist Disorganizations. Fa'atupu fa'alavelave fa'atauva'a ma le toe fa'ailogaina o vaega fa'atupu fa'atupu fa'alavelave, aoina o le Iupeli e fa'amamaluina ai le 90 tausaga o Prof. DIN Toncho Trandafilov, VUSI Publishing House, itulau 192 - 201 (i le Bulgarian).

[2] Detchev, Teodor Danailov, “Double bottom” po o le “schizophrenic bifurcation”? O le fegalegaleai i le va o le ethno-nationalist ma le lotu-extremist faamoemoega i gaoioiga a nisi vaega faatupu faalavelave, Sp. Fa'aupufai ma Puipuiga; Tausaga I; leai. 2; 2017; itulau 34 – 51, ISSN 2535-0358 (i le gagana Bulgarian).

[3] Detchev, Teodor Danailov, Terorist "franchise" a le Islamic State na latou faoa alalaupapa i Filipaina. O le siosiomaga o le vaega o le motu o Mindanao e ofoina atu tulaga sili ona lelei mo le faʻamalosia ma le tuputupu aʻe o vaega faʻatupu faʻalavelave faʻatasi ma le "faalua lalo", Pepa Suʻesuʻega a le Aʻoga Maualuga o le Puipuiga ma le Tamaoaiga; Volume III; 2017; itulau 7 – 31, ISSN 2367-8526 (i le gagana Bulgarian).

[4] Fleck, Anna, O se galu faʻafouina o osofaʻiga i Aferika?, 03/08/2023, blacksea-caspia (i le Bulgarian).

[5] Ajala, Olayinka, Avetaavale fou o feeseeseaiga i Nigeria: o se auʻiliʻiliga o feteʻenaʻiga i le va o faifaatoʻaga ma faifeʻau, Third World Quarterly, Volume 41, 2020, lomiga 12, (faasalalauina i luga o le initaneti 09 Setema 2020), itulau 2048-2066

[6] Benjaminsen, Tor A. ma Boubacar Ba, Fulani-Dogon fasiotiga i Mali: Fete'ena'iga a le Faifa'ato'aga ma le Fa'ato'aga Fa'ato'aga e pei o Fete'ena'iga ma Fete'ena'iga, Puipuiga a Aferika, Vol. 14, 2021, Lomiga 1, (Lomia i luga ole laiga: 13 Me 2021)

[7] Boukhars, Anouar ma Carl Pilgrim, I le faaletonu, latou te manuia: Le Fa'afefea ona Fa'atupuina e le Fa'alavelave i Nu'u le Amioleaga ma le Faomea i Sahel Tutotonu, Mati 20, 2023, Middle East Institute

[8] Brottem, Leif ma Andrew McDonnell, Pastoralism ma Feteʻenaʻiga i Sudano-Sahel: A Toe Iloiloga o Tusiga, 2020, Suʻesuʻe mo le Laulau Faʻatasi

[9] Burkina Faso" faʻalavelave ma tulaga faʻapolokiki: Pau mea e tatau ona e iloa, Oketopa 5, 2022, Al Jazeera

[10] Kerepe, Hamsa, Jihadism i le Sahel: Faʻaaogaina Faʻafitauli Faʻapitonuʻu, IEMed Mediterranean Yearbook 2018, European Institute of the Mediterranean (IEMed)

[11] Cissé, Modibo Ghaly, Malamalama Fulani Vaaiga i le Fa'alavelave i Sahel, Aperila 22, 2020, Aferika Center for Strategic Studies

[12] Clarkson, Alesana, O le Fa'asalaina o Fulani o lo'o fa'aosoina ai le Ta'amilosaga o Sauaga a Sahel, Iulai 19, 2023, World Political Review (WPR)

[13] Tau, Filemu ma le Saogalemu Pepa Fa'amatalaga: Sahel, Aperila 1, 2021, JSTOR, Norwegian Institute of International Affairs (NUPI)

[14] Cline, Lawrence E., Jihadist Movements i le Sahel: Tulai mai o le Fulani?, Mati 2021, Faiga faatupu faalavelave ma faiga sauā, 35 (1), itulau 1-17

[15] Cold-Raynkilde, Signe Marie ma Boubacar Ba, Tatalaina "taua fou o le tau": Tagata fai ata ma faʻaosoina feteʻenaʻiga i Sahel, DIIS - Danish Institute for International Studies, DIIS REPORT 2022: 04

[16] Fa'amasinoga, James, Fasioti Tagata e le Autau a Aferika i Sisifo o lo'o Fa'aleagaina le Saogalemu Fa'aitulagi. E ala i le tuʻufaʻatasia ma fitafita o loʻo tulimataʻia tagata lautele o Fulani, o le au a le setete e ono faʻatupuina se feteʻenaʻiga lautele, Mati 7, 2023, Faiga Faʻavae

[17] Turumasa, Mucahid, Le auala na avea ai Burkina Faso ma nofoaga autu o feteenaiga i le Sahel. O faʻalavelave i le setete o Aferika i Sisifo o loʻo faʻaumatia i latou i lona tuaoi Mali, le nofoaga na fanau mai ai le feteenaiga, 11 Mati 2022, Al Jazeera

[18] Equizi, Massimo, Le matafaioi moni a ituaiga tagata i feteʻenaʻiga a le leoleo mamoe a Sahelian, Ianuari 20, 2023, PASRES – Pastoralism, Le mautonu, Resilience

[19] Ezenwa, Olumba E. ma Thomas Stubbs, Feteʻenaʻiga a le au faifaatoaga i le Sahel e manaʻomia se faʻamatalaga fou: aisea e fetaui ai le “eco-violance”, Iulai 12, 2022, The Conversation

[20] Ezenwa, Olumba, O le a le Igoa? Fai le Mataupu mo le Fete'ena'iga a Sahel e pei o le "Eco-violation, Iulai 15, 2022

[21] Ezenwa, Olumba E., O fete'ena'iga mata'utia a Nigeria i le vai ma le vao lafulemu ua fa'atupula'ia - o le mea lea, Smart Water Magazine, Novema 4, 2022

[22] Pepa Fa'amatalaga: Coup Militer i Niger, 3 Aokuso 2023, ACLED

[23] Feteena'iga a le Faifa'ato'aga ma le Leoleo mamoe i le va o Fulani ma Zarma i Niger, Tipiloma o le Tau. 2014

[24] Ua tuuaia e le Ta'ita'i Falani ia Wagner i le "Faiga" i Mali, Tusitala - Tusitala a le aufaigaluega ma le AFP, The Defense Post, Iulai 22, 2022

[25] Gaye, Sergine-Bamba, Fete'ena'iga i le va o faifa'ato'aga ma leoleo mamoe e fa'atatau i le fa'amata'u tutusa i Mali ma Burkina Faso, 2018, Friedrich Ebert Stiftung Peace and Security Center of Competence Sub-Sahara Africa, ISBN: 978-2-490093-07-6

[26] Higazy, Atamu ma Shidiki Abubakar Ali, Pastoralism ma Puipuiga i Aferika i Sisifo ma le Sahel. Agai i le nonofo faatasi ma le Filemu, Aokuso 2018, UNOWAS Study

[27] Hunter, Ben ma Eric Humphery-Smith, O le agai i lalo o Sahel e faaosofia e pulega vaivai, suiga o le tau, 3 Novema 2022, Verisk Maplecroft

[28] Jones, Melinda, The Sahel Faces 3 Issues: Tau, Fete'ena'iga ma le To'atele o Tagata, 2021, Vision of Humanity, IEP

[29] Kindzeka, Moki Edwin, Cameroon Fa'afeiloa'i Sahel Cross-Boundary Pastoralists Forum Fautuaina le tausia o le Filemu, Iulai 12, 2023, VOA – Aferika

[30] McGregor, Andrew, The Fulani Crisis: Fa'aleaganu'u Fa'alaua'itele ma Fa'asa'oloto i Sahel, CTC Sentinel, Fepuari 2017, Vol. 10, lomiga 2, Combating Terrorism Center i West Point

[31] Fautuaina o feteenaiga i totonu o le Sahel. Butkina Faso, Mali ma Niger, Center for Humanitarian Dialogue (HD), 2022

[32] Moderan, Ornella ma Fahiraman Rodrigue Koné, O ai na mafua ai le osofaʻiga i Burkina Faso, Fepuari 03, 2022, Inisetiute mo Suesuega Puipuiga

[33] Moritz, Mareko ma Mamediarra Mbake, Le mata'utia o se tala e tasi e uiga i faife'au Fulani, Pastoralism, Vol. 12, Numera o le mataupu: 14, 2022 (Lomia: 23 Mati 2022)

[34] Alu ese mai Ataata: Sifi i le Wagner Group Operations i le lalolagi atoa, 2 Aokuso 2023, ACLED

[35] Olumba, Ezenwa, Matou te manaʻomia se auala fou e malamalama ai i sauaga i le Sahel, Fepuari 28th, 2023, London School of Economics Blogs

[36] Tagata e lamatia: Sahel Tutotonu (Burkina Faso, Mali ma Niger), 31 Me 2023, Global Center mo le Tiutetauave e Puipuia

[37] Sahel 2021: Taua Fa'alaua'itele, Ta'oto'o Ta'oto'o ma Tuaoi Sii, 17 Iuni 2021, ACLED

[38] Sangare, Boukary, Fulani tagata ma Jihadism i Sahel ma Aferika i Sisifo atunuu, Fepuari 8, 2019, Observatoire of Arab-Muslim World ma Sahel, The Fondation pour la recherche stratégique (FRS)

[39] Le Lipoti Faapitoa a Soufan Center, Wagner Group: Le Evolution of a Private Army, Jason Blazakis, Colin P. Clarke, Naureen Chowdhury Fink, Sean Steinberg, The Soufan Center, Iuni 2023

[40] Malamalama i Burkina Faso's Fou Coup, Saunia e le Aferika Center for Strategic Studies, Oketopa 28, 2022

[41] Faiga sauā i le Sahel, Aokuso 10, 2023, e le Center for Preventive Action, Global Conflict Tracker

[42] Waicanjo, Charles, Fete'ena'iga a le Herder-Farmer ma Fete'ena'iga i le Sahel, Me 21, 2020, Saolotoga Aferika

[43] Wilkins, Henry, I tafatafa o le Vaituloto o Chad, Fulani Tamaitai Fai Faafanua e Faaititia ai le Faifaatoaga – Fete’ena’iga a le leoleo mamoe; Iulai 07, 2023, VOA – Aferika

E uiga i le tusitala:

O Teodor Detchev sa avea ma polofesa lagolago tumau i le Higher School of Security and Economics (VUSI) - Plovdiv (Bulgaria) talu mai le 2016.

Na ia aʻoaʻo i le New Bulgarian University - Sofia ma i le VTU "St. Sagato Cyril ma Methodius”. O lo’o faia’oga nei i le VUSI, fa’apea fo’i i le UNSS. O ana aʻoaʻoga autu o aʻoaʻoga: Fesoʻotaʻiga faʻapisinisi ma le saogalemu, Fegalegaleaiga a Europa, Sociology Economic (i le Igilisi ma le Bulgarian), Ethnosociology, Ethno-political and national conflicts, Terrorism ma faiga faʻapolokiki fasioti tagata - faʻafitauli faʻapolokiki ma sociological, Faʻaleleia lelei o faʻalapotopotoga.

O ia o le tusitala o le sili atu ma le 35 galuega faasaienisi i luga o le afi tetee o fausaga fale ma le tetee o atigi uamea cylindrical. O ia o le tusitala o le silia ma le 40 galuega i sociology, faasaienisi faaupufai ma sootaga alamanuia, e aofia ai le monographs: Alamanuia sootaga ma le saogalemu - vaega 1. Social concessions in collective bargaining (2015); Feso'ota'iga Fa'alapotopotoga ma Feso'ota'iga Alamanuia (2012); Talanoaga Fa'aagafesootai i le Vaega o Puipuiga Tumaoti (2006); “Tulaga Fetuuna'i o Galuega” ma (Post) Fegalegaleaiga Faapisinisi i Europa Tutotonu ma Sasae (2006).

Na ia tusia faatasi tusi: Innovations in collective bargaining. itu Europa ma Bulgaria; tagata faigaluega Bulgaria ma fafine i galuega; Fa'atalanoaga Fa'aagafesootai ma Fa'afaigaluegaina Fa'afafine i le Fa'aaogāina o Biomass i Bulgaria. Talu ai nei sa ia galue ai i mataupu o le sootaga i le va o pisinisi ma le saogalemu; le atinaʻeina o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave i le lalolagi atoa; fa'afitauli fa'ale-aganu'u, fete'ena'iga fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu.

Sui o le International Labor and Employment Relations Association (ILERA), le American Sociological Association (ASA) ma le Bulgarian Association for Political Science (BAPN).

Social democrat e ala i talitonuga fa'apolokiki. I le vaitaimi o le 1998 – 2001, sa avea ai o ia ma Sui Minisita o Leipa ma Faiga Fa'aagafesootai. Faatonu Sili o le nusipepa "Svoboden Narod" mai le 1993 i le 1997. Faatonu o le nusipepa "Svoboden Narod" i le 2012 - 2013. Sui Taitaifono ma le Taitaifono o le SSI i le vaitaimi 2003 - 2011. Faatonu o "Faiga Faʻavae Faʻapisinisi" i le AIKB talu mai le 2014 .e oo mai i lenei aso. Sui o le NSTS mai le 2003 i le 2012.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -