16.9 C
Brussels
Aso Tofi, Me 2, 2024
AferikaLe Fulani, Neopastoralism ma Jihadism i Nigeria

Le Fulani, Neopastoralism ma Jihadism i Nigeria

Saunia e Teodor Detchev

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Saunia e Teodor Detchev

O le sootaga i le va o Fulani, faiga pi’opi’o ma le neo-pastoralism, o lona uiga o le faatauina mai o lafu povi tele e tagata mauoa o le aai e nana ai tupe faasolitulafono.

Saunia e Teodor Detchev

O vaega muamua e lua o lenei auiliiliga, ua faaulutalaina "The Sahel - Conflicts, Coups and Migration Bombs" ma le "The Fulani and Jihadism in West Africa", na talanoaina ai le tulai mai o gaoioiga faatupu faalavelave i Sisifo. Aferika ma le le mafai ona faʻauʻu le taua faʻataʻitaʻiga na faia e tagata faʻa-Islam e faasaga i 'au a le malo i Mali, Burkina Faso, Niger, Chad ma Nigeria. Sa talanoaina foi le mataupu o le taua i le va o tagata o loo faaauau pea i le Central African Republic.

O se tasi o faʻaiuga taua o le faʻateleina o le feeseeseaiga e tumu i le maualuga o le lamatiaga o se "pomu femalagaiga" lea e oʻo atu ai i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o femalagaiga i luga o le tuaoi atoa i saute o le Iuni a Europa. O se tulaga taua o le avanoa foi lea o faiga faavae a Rusia i fafo e pulea ai le malosi o feeseeseaiga i atunuu e pei o Mali, Burkina Faso, Chad ma le Central African Republic. Faatasi ai ma lona lima i luga o le "counter" o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o femalagaiga, e faigofie lava ona faʻaosoosoina Moscow e faʻaogaina le faʻaosoina o femalagaiga faʻasaga i setete o le EU lea e masani ona taʻua o le faʻafefe.

I lenei tulaga lamatia, o se matafaioi faʻapitoa e faia e tagata Fulani - o se faʻalapotopotoga faʻapitoa o semi-nomads, faʻatoʻaga lafumanu o loʻo nonofo i le taʻavale mai le Fagaloa o Guinea i le Sami Ulaula ma numera 30 i le 35 miliona tagata e tusa ai ma faʻamatalaga eseese. . I le avea ai ma tagata na i ai se tala faasolopito taua tele i le ulufale atu o Islama i Aferika, aemaise lava Aferika i Sisifo, o le Fulani o se faʻaosoosoga tele mo faʻamaʻi faʻa-Islam, e ui lava i le mea moni latou te taʻua le Sufi aʻoga a Islama, lea e le masalomia o le sili lea. faapalepale, e pei ma sili ona lilo.

Ae paga lea, e pei ona vaaia i le auiliiliga o loo i lalo, o le mataupu e le na o le tetee i lotu. O le fete'ena'iga e le na'o fa'ale-aganu'u. O le socio-ethno-religious, ma i tausaga talu ai nei, o aʻafiaga o le tamaoaiga na faʻaputuina e ala i faiga piʻopiʻo, ua liua i le umiaina o lafumanu - o le mea ua taʻua o le "neopastorism" - ua amata ona faʻaalia se faʻaopoopoga malosi. O lenei faʻalavelave e faʻapitoa lava le uiga o Nigeria ma o le autu o le vaega lona tolu o loʻo i ai nei o le auiliiliga.

Le Fulani i Nigeria

O le avea ma atunuu sili ona toʻatele i Aferika i Sisifo ma le 190 miliona tagata, o Nigeria, e pei o le tele o atunuu i le itulagi, o loʻo faʻaalia i se ituaiga o vaeluaga i le va o le itu i Saute, o loʻo nofoia e le au Kerisiano Yoruba, ma le itu i Matu, o lona faitau aofaʻi o Mosalemi, ma o se vaega tele o le Fulani lea, e pei o so'o se mea, o ni tagata faifa'ato'aga manu. I le aotelega, o le atunuu e 53% Mosalemi ma 47% Kerisiano.

O le "futu tutotonu" o Nigeria, sopoia le atunuu mai sasaʻe i sisifo, e aofia ai aemaise lava setete o Kaduna (i matu o Abuja), Bunue-Plateau (sasaʻe o Abuja) ma Taraba (saute sasaʻe o Abuja), o se nofoaga e feiloai ai i le va. o nei lalolagi e lua , o le vaaiga o le tele o mea na tutupu i se taamilosaga e le uma o vedettas i le va o faifaatoʻaga, e masani lava o Kerisiano (o loʻo tuʻuaʻia leoleo manu a Fulani i le faʻatagaina o a latou lafu e faʻaleagaina a latou mea totō) ma le au fai lafumanu Fulani (o loʻo faitio i le gaoi povi ma le faʻateleina o le faʻavaeina. o fa'ato'aga i nofoaga e masani ona maua i a latou ala femalaga'i manu).

O nei feteʻenaʻiga ua faʻateleina i taimi talu ai nei, aʻo taumafai foʻi le Fulani e faʻalautele le femalagaiga ma auala fafaga a latou lafumanu i le itu i saute, ma le vao i matu e mafatia i le faʻateleina o lamala, ae o le au faifaatoaga o le itu i saute, i tulaga o le maualuga maualuga. dynamics o le faatupulaia o le faitau aofa'i, saili e fa'atuina fa'ato'aga i matu.

Ina ua maeʻa le 2019, o lenei tetee na faia se suiga matautia i le itu o le faasinomaga ma le sootaga faalelotu i le va o nuu e lua, lea na le mafai ona toe faaleleia ma pulea e tulafono eseese, aemaise lava talu ai na toe faʻafouina tulafono faʻa-Islam (Sharia) i le 2000 i setete e sefululua i matu. (Na faʻamalosia tulafono faʻa-Islam seʻia oʻo i le 1960, mulimuli ane faʻaumatia ma le tutoʻatasi o Nigeria). Mai le vaaiga a le au Kerisiano, e manaʻo le au Fulani e "faʻa-Islam" i latou - pe a manaʻomia i le faʻamalosi.

O lenei manatu e faaosofia e le mea moni e faapea o Boko Haram, lea e taulai i ai le toatele o Kerisiano, o loo taumafai e faaaoga le au fitafita faaauupegaina o loo faaaogaina e le Fulani e faasaga ia latou fili, ma e moni lava o le toatele o nei tagata tau ua auai i le vaega o le vaega Islamist. E talitonu Kerisiano o le Fulani (faatasi ai ma le Hausa, o loʻo aiga ia i latou) o loʻo maua ai le totonugalemu o 'au a Boko Haram. O se manatu faʻateleina lea ona o le mea moni o le tele o fitafita Fulani e tumau pea le tutoʻatasi. Ae o le mea moni e oʻo atu i le 2019 ua faʻateteleina le faʻalavelave. [38]

O le mea lea, i le aso 23 o Iuni, 2018, i totonu o se nuʻu o loʻo nofoia e le toʻatele o Kerisiano (o le ituaiga o Lugere), o se osofaʻiga na mafua mai i le Fulani na mafua ai ona maliliu tagata - 200 na maliliu.

O le filifiliga a Muhammadu Buhari, o ia o se Fulani ma sa avea muamua ma taʻitaʻi o le faʻalapotopotoga faʻaleaganuʻu tele a Fulani, Tabital Pulaakou International, e avea ma Peresetene o le Malo Tele e leʻi fesoasoani e faʻaitiitia le vevesi. E masani ona tuuaia le peresitene i lona lagolagoina faalilolilo o ona matua Fulani nai lo le faatonuina o vaega o le puipuiga e taofia a latou gaioiga solitulafono.

O le tulaga o le Fulani i Nigeria o loʻo faʻaalia foi nisi o faiga fou i le va o le au faifaatoaga faimalaga ma faifaatoaga nofoia. I se taimi i le tausaga 2020, ua uma ona faamautu e le au suʻesuʻe se faatelega iloga i le numera o feeseeseaiga ma feeseeseaiga i le va o le au faifaatoaga ma le au faifaatoaga.[5]

Neaopastoralims ma Fulani

O mataupu ma mea moni e pei o suiga o le tau, faʻalauteleina toafa, feteʻenaʻiga faʻaitulagi, faʻateleina o le faitau aofaʻi, fefaʻatauaʻiga o tagata ma faiga faatupu faalavelave ua faʻaaogaina i taumafaiga e faʻamatalaina lenei mea. O le faafitauli o le leai o se tasi o nei fesili o loʻo faʻamatalaina atoatoa ai le faʻateleina o le faʻaogaina o tamaʻi lima ma auupega mama e le tele o vaega o faifeʻau ma faifaatoaga nofonofo. [5]

Olayinka Ajala o loʻo nofo i luga o lenei fesili aemaise lava, o loʻo suʻesuʻeina suiga i le umiaina o lafumanu i le tele o tausaga, lea na ia taʻua o le "neopastoralism", o se faʻamatalaga talafeagai mo le faʻatupulaia o le numera o taua faʻaauupegaina i le va o nei vaega.

O le upu neopastoralism na muamua faʻaaogaina e Matthew Luizza o le American Association for the Advancement of Science e faʻamatala ai le faʻaleagaina o le tu masani o le lafumanu (femalaga) manu e tagata mauoa o le taulaga o loʻo taumafai e teu faʻafaigaluega ma auai i ia lafumanu e nana ai mea na gaoia. po'o meatotino fa'atauva'a. (Luizza, Matthew, Aferika leoleo mamoe ua tuleia i le mativa ma solitulafono, Novema 9th, 2017, The Economist). [8]

Mo lana vaega, o loʻo faʻamatalaina e Olayinka Ajala le neo-pastoralism o se ituaiga fou o lafumanu e faʻaalia e ala i le umiaina o le tele o lafumanu e tagata e le o ni tagata fai lafumanu. O nei lafu mamoe sa tausia lelei e leoleo mamoe totogi. O le galulue fa'ata'amilo i nei lafu e masani ona mana'omia ai le fa'aogaina o aupega fa'apitoa ma pulufana, e afua mai i le mana'oga e nana le 'oa gaoia, tupe maua mai fefa'ataua'iga, po'o tupe maua e maua mai i faiga fa'atupu fa'alavelave, ma le fa'amoemoe fa'aalia e maua ai se tupe mama mo tagata fa'afaigaluega. E taua le maitauina o le faʻamatalaga a Ajala Olayinka o le le faʻapolofesa e le aofia ai tupe teufaafaigaluega i povi faʻatupeina i auala faaletulafono. E iai na mea, ae e toalaiti i latou ma o le mea lea latou te le pa'ū i totonu o le lautele o le suʻesuʻega a le tusitala.[5]

Fa'ato'aga lafumanu femalaga'i e masani lava ona la'ititi, o lafu manu e pulea e aiga ma e masani ona feso'ota'i ma fa'alapotopotoga fa'apitoa. O lenei gaioiga faʻatoʻaga e fesoʻotaʻi ma faʻafitauli eseese, faʻapea foʻi ma le tele o taumafaiga e manaʻomia e faʻanofo ai lafumanu i le selau o kilomita i le sailiga o vao. O nei mea uma e le lauiloa ai lenei galuega ma o loʻo faʻatinoina e le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga, e aofia ai le Fulani, lea na avea ma galuega autu mo le tele o tausaga. E ese mai i le avea ma se tasi o faʻalapotopotoga sili ona tele i Sahel ma Sub-Sahara Aferika, o nisi punaoa na tuʻuina ai le Fulani i Nigeria i le tusa ma le 17 miliona tagata. E le gata i lea, o povi e masani ona vaʻaia o se punavai o le saogalemu ma se faʻaaliga o le tamaoaiga, ma o le mafuaʻaga lea e faʻatau ai povi i se fua faʻatapulaʻa.

Faiga Fa'aleaganu'u

Neopastoralism e ese mai le masani a le pastoralism i tulaga o le ituaiga o lafumanu, le averesi o le tele o lafu, ma le faʻaaogaina o auupega. E ui o le fua masani o le lafu povi e eseese i le va o le 16 ma le 69 povi, o le lapopoa o lafumanu e le o ni leoleo e masani lava ona va i le va o le 50 ma le 1,000 povi, ma o fefaʻatauaiga o loʻo siomia ai i latou e masani ona aofia ai le faʻaaogaina o fana e le au fai lafumanu totogi. [8], [5]

E ui lava sa masani ai i le Sahel le tele o lafu manu e o faatasi ma fitafita faaauupegaina, i aso nei o le umiaina o lafumanu ua faateleina le vaaia o se auala e natia ai le tamaoaiga maua mai le au faipolotiki piʻopiʻo. E le gata i lea, a o taumafai le au faifaatoaga masani mo sootaga lelei ma le au faifaatoaga ina ia faatumauina a latou fegalegaleaiga faʻatasi ma i latou, e leai se faʻamalosi a le au faifaʻatoʻaga faʻatau e faʻaalu a latou fegalegaleaiga faʻatasi ma faifaʻatoʻaga ona o loʻo i ai a latou auupega e mafai ona faʻaaogaina e faʻafefe ai le au faifaatoaga. [5], [8]

I Nigeria aemaise lava, e tolu mafuaʻaga autu mo le tulaʻi mai o le neo-pastoralism. O le mea muamua o le umiaina o lafumanu e foliga mai o se tupe fa'aosoosoina ona o le fa'atupulaia pea o tau. O se povi matua fa'afeusuaiga i Nigeria e mafai ona tau US$1,000 ma o le mea lea ua avea ai le fa'atosinaina o povi ma se fanua matagofie mo tagata e ono fa'atupeina. [5]

Lona lua, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o neo-pastoralism ma faiga piʻopiʻo i Nigeria. Ua finauina e le tele o tagata su’esu’e e faapea, o faiga pi’opi’o o le a’a lea o le tele o fa’alavelave ma fa’aa’upegaina i totonu o le atunu’u. O le tausaga e 2014 na faalauiloa ai se tasi o auala na faia e le malo e taofia ai faiga pi’opi’o, aemaise ai o tupe e faaofi mai faasolitulafono. Ole numera fa'amaonia lea a le Faletupe (BVN). O le fa'amoemoe o le BVN o le mata'ituina lea o fefa'ataua'iga i faletupe ma fa'aitiitia pe fa'ate'aina tupe fa'asolitulafono. [5]

O le Numera Fa'amaonia a le Faletupe (BVN) e fa'aogaina le biometric technology e lesitala ai tagata fa'atau ta'itasi ma faletupe uma a Nigeria. Ona tu'uina atu lea e tagata fa'atau ta'ito'atasi se fa'ailoga tulaga ese e feso'ota'i uma ai a latou tala ina ia faigofie ai ona latou mata'ituina fefa'atauaiga i le va o le tele o faletupe. O le fa’amoemoe ia mautinoa e faigofie ona iloa fefa’ataua’iga masalomia e pei ona pu’eina e le faiga o ata ma fa’ailoga tamatamailima o tagata uma o lo’o fa’atau atu i le faletupe, ma faigata ai ona teu tupe fa’asolitulafono i totonu o teugatupe eseese e le tagata e tasi. O faʻamaumauga mai faʻatalanoaga loloto na faʻaalia ai o le BVN na faʻafaigata ai i tagata o loʻo umia ofisa faʻapolokiki le natia o le tamaoaiga faʻasolitulafono, ma o le tele o faʻamatalaga e fesoʻotaʻi ma faipule ma a latou uo, na fafagaina i tupe na gaoia, na faʻamaʻa ina ua maeʻa.

Na lipotia mai e le Faletupe Tutotonu o Nigeria e faapea, “o le faitau piliona o naira (tupe a Nigeria) ma le faitau miliona o isi tupe mai fafo na maileia i teugatupe i le tele o faletupe, faatasi ai ma i latou e ana ia teugatupe na faafuasei ona taofia le faia o pisinisi ma i latou. Mulimuli ane, e sili atu i le 30 miliona "passive" ma tala e leʻi faʻaaogaina ua faʻamaonia talu mai le faʻaofiina o le BVN i Nigeria i le 2020. [5]

O faʻatalatalanoaga loloto na faia e le tusitala na faʻaalia ai o le toʻatele o tagata na teuina le tele o tupe i faletupe a Nigeria i le taimi lava na faʻaalia ai le Numera Faʻamaonia a le Faletupe (BVN) na faanatinati e aveese. I ni nai vaiaso a o leʻi oʻo i le taimi e gata ai mo soʻo se tasi e faʻaaogaina auaunaga tau tupe e maua ai se BVN, o loʻo molimauina e ofisa o faletupe i Nigeria se vaitafe moni o tinoitupe o loʻo faʻaputuina faʻatasi mai lala eseese i le atunuu. O le mea moni, e le mafai ona taʻua o nei tupe uma na gaoia poʻo se taunuuga o le faʻaleagaina o le pule, ae o se mea moni faʻamaonia o le tele o faipule i Nigeria o loʻo fesuiaʻi i tupe totogi ona latou te le manaʻo e mataʻituina le faletupe. [5]

I le taimi nei lava, o le tafe mai o tupe na maua ma le faʻatauvaʻa ua faʻafeiloaʻi i le vaega o faʻatoʻaga, faʻatasi ai ma le faʻatauaina o lafumanu. Ua ioe tagata tomai faapitoa tau tupe e faapea talu mai le faʻaofiina o le BVN, ua faʻateleina le faʻatupulaia o le aofaʻi o tagata o loʻo faʻaogaina le tamaoaiga e faʻatau ai lafumanu. Mafaufau i le mea moni i le 2019 o se povi matua e tau 200,000 - 400,000 Naira (600 i le 110 USD) ma e leai se faiga e faʻamautu ai le pule o povi, e faigofie mo tagata piʻopiʻo ona faʻatau le selau o povi mo le faitau miliona o Naira. O lea ua mafua ai ona siitia le tau o lafumanu, ma o le tele o lafumanu tetele ua umia nei e tagata e leai se mea e fai i le fafagaina o povi o se galuega ma le olaga i aso uma, faatasi ai ma nisi o tagata e ona e oo lava i itulagi e mamao tele mai le lafumanu. eria. [5]

E pei ona talanoaina i luga, o lenei mea e tupu ai se isi tulaga lamatia tele o le saogalemu i totonu o le laufanua, aua e masani ona faʻaauupegaina e le au leoleo lafu manu.

Lona tolu, neopastoralists faʻamatalaina le mamanu fou o sootaga neopatrimonial i le va o tagata e ona ma pastoralists ma le faʻateleina o le mativa i totonu oi latou o loʻo galulue i le alamanuia. E ui i le si'itia o tau o lafumanu i nai tausaga ua tuana'i ma e ui i le fa'alauteleina o le fa'ato'aga o lafumanu i le maketi i fafo, e le'i fa'aitiitia lava le mativa o le au faifa'ato'aga mai fafo. I se isi itu, e tusa ai ma faʻamatalaga mai tagata suʻesuʻe a Nigeria, i le 30-40 tausaga talu ai, o le numera o le au lafumanu matitiva ua matua faʻateleina. (Catley, Andy ma Alula Iyasu, Moving up or moving out? A Rapid Livelihoods and Conflict Analysis in Mieso-Mulu Woreda, Shinile Zone, Somali Region, Etiopia, Aperila 2010, Feinstein International Center).

Mo i latou o loʻo i lalo o le apefai faʻaagafesootai i totonu o le faʻalapotopotoga faʻafaifeʻau, o le galulue mo tagata e ona lafumanu tetele e na o le pau lea o le filifiliga mo le ola. I le tulaga fou-pastoral, o le faateleina o le mativa i totonu o le au fai lafumanu, lea e tuliesea ai le au tausi lafumanu masani mai le pisinisi, e faigofie ai ona latou maua mo "tagata e le auai" o ni tagata faigaluega taugofie. I nisi o nofoaga e umia e sui o le kapeneta faapolokiki ia povi, o sui o le au fai lafumanu po o le au leoleo mamoe o vaega faʻapitoa o tagata o loʻo auai i lenei gaioiga mo le tele o seneturi, e masani ona maua a latou totogi i le tulaga o le faʻatupeina o loʻo tuʻuina atu o se "lagolago mo le lotoifale. nuu”. I lenei auala, ua fa'atulafonoina le tamaoaiga maua mai fa'asolitulafono. O lenei sootaga patron-client e sili ona taatele i le itu i matu o Nigeria (fale i le tele o le aofaʻi o leoleo faʻaleaganuʻu masani, e aofia ai le Fulani), o loʻo manatu o loʻo fesoasoani i pulega i lenei auala. [5]

I lenei tulaga, ua faʻaaogaina e Ajala Olayinka le mataupu a Nigeria e avea o se suʻesuʻega suʻesuʻe e suʻesuʻe loloto ai nei mamanu fou o feeseeseaiga ona o loʻo i ai le tele o lafumanu i le itulagi o Aferika i Sisifo ma le Sub-Sahara Aferika - e tusa ma le 20 miliona ulu o povi. E tusa ai, o le numera o le au fai lafumanu e maualuga tele pe a faatusatusa i isi itulagi, ma o le fua o feeseeseaiga i totonu o le atunuu e matua ogaoga. [5]

E tatau ona faamamafaina iinei e uiga foi i se suiga faʻafanua o le ogatotonu o le kalave ma le faʻatoʻaga o femalagaiga ma feteʻenaʻiga e fesoʻotaʻi ma ia mai atunuu o le Horn o Aferika, lea sa sili ona fautuaina i Aferika i Sisifo ma le taimi ua tuanaʻi. aemaise lava - i Nigeria. O le aofaʻi o lafumanu ma le fua o feteʻenaʻiga o loʻo faasolosolo malie ona siitia mai atunuu o le Horn o Aferika i sisifo, ma o le taimi nei o le taulaiga o nei faafitauli o loʻo i ai nei i Nigeria, Ghana, Mali, Niger, Mauritania, Côte d. 'Ivoire ma Senegal. O le saʻo o lenei faʻamatalaga ua faʻamaonia atoatoa e faʻamaumauga a le Armed Conflict Location and Event Data Project (ACLED). E tusa ai ma lea lava punaoa, o taua a Nigeria ma maliu mulimuli ane o loʻo i luma o isi atunuʻu e iai faʻafitauli faʻapea.

O suʻesuʻega a Olayinka e faʻavae i luga o suʻesuʻega fanua ma le faʻaogaina o metotia faʻapitoa e pei o faʻatalanoaga loloto na faia i Nigeria i le va o le 2013 ma le 2019. [5]

I se tulaga lautele, o le suʻesuʻega o loʻo faʻamatalaina o le pastoralism masani ma le pastoralism migratory o loʻo faasolosolo malie ona tuʻuina atu le neopastoralism, o se ituaiga o pastoralism e faʻaalia e le tele o lafumanu ma faʻateleina le faʻaogaina o auupega ma auupega e puipuia ai i latou. [5]

O se tasi o taunuuga autu o le le faia o lafumanu i Nigeria o le faateleina lea o le numera o mea na tutupu ma mafua ai le malosi o le gaoi ma le faoa o lafumanu i nuu i tua. O lenei lava mea e le o se mea fou ma ua matauina mo se taimi umi. E tusa ai ma le au suʻesuʻe e pei o Aziz Olanian ma Yahaya Aliyu, mo le faitau sefulu o tausaga, o le gasu o povi sa “faasaoina, masani, ma faia i isi auupega masani ma e itiiti le sauā.” (Olaniyan, Azeez ma Yahaya Aliyu, Cows, Bandits and Violent Conflicts: Understanding Cattle Rustling in Northern Nigeria, In: Africa Spectrum, Vol. 51, Issue 3, 2016, itulau 93 - 105).

E tusa ai ma i latou, i lenei vaitaimi umi (ae foliga mai ua leva), o le gasē o povi ma le soifua manuia o le au fai lafumanu na faimalaga faatasi, ma o le sasaina o povi na oo lava ina vaaia o se "mea faigaluega mo le tufatufaina atu o punaoa ma le faalauteleina o le teritori e nuu fai lafumanu. ”. .

Ina ia taofia le tupu mai o le vevesi, na faia ai e taʻitaʻi o le au faifeʻau ni tulafono mo le sasaina o povi (!) e le faʻatagaina ai sauaga faʻasaga i fafine ma tamaiti. Sa fa'asa fo'i le fasioti tagata i taimi e gaoi ai povi.

O nei tulafono sa faia e le gata i Aferika i Sisifo, e pei ona lipotia mai e Olanian ma Aliyu, ae faapena foi i Aferika i Sasae, i saute o le Horn o Aferika, mo se faataitaiga i Kenya, lea e lipotia ai e Ryan Trichet se auala faapena. (Triche, Ryan, Pastoral conflict in Kenya: transforming mimetic violence to mimetic blessings between Turkana and Pokot communities, African journal on Conflict Resolution, Vol. 14, Nu. 2, itulau 81-101).

I lena taimi, o le fagafao manu ma le fagafao sa faia e vaega faʻapitoa faʻapitoa (le Fulani lauiloa ia i latou) oe na nonofo i totonu o nuʻu fesoʻotaʻi ma fesoʻotaʻi, fefaʻasoaaʻi se aganuu masani, tulaga taua ma tapuaiga, lea na fesoasoani e foia feeseeseaiga ma feeseeseaiga na tulaʻi mai. . fai fa'ai'uga e aunoa ma le fa'atupula'ia i tu'uga ogaoga o sauaga. [5]

O se tasi o eseesega tele i le va o le gaoi o povi i aso ua mavae, i nai sefulu tausaga talu ai, ma aso nei o le mafuaaga lea o le gaoi. I aso ua mavae, o le mafuaaga o le gaoia o povi a lē o le toe faafoʻisia lea o mea na leiloa i le lafu a le aiga, po o le totogiina o le tau o le tamaʻitaʻi faaipoipo i se faaipoipoga, po o le tutusa o le eseesega o le tamaoaiga i le va o aiga taʻitoʻatasi, ae i se faaupuga faafaatusa “e leʻi faʻatau atu. ma o le mafuaaga autu o le gaoi e le o le tulituliloaina o soo se sini tau tamaoaiga”. Ma o lenei tulaga ua aoga i Aferika i Sisifo ma Sasae. (Fleisher, Michael L., “E lelei le taua mo le gaoi!”: o le Symbiosis of Crime and Warfare between the Kuria of Tanzania, Aferika: Journal of the International African Institute, Vol. 72, Nu. 1, 2002, itulau 131 -149).

O le faafeagai o le tulaga lea na tupu i le sefulu tausaga talu ai, lea na tatou molimauina ai le gaoi o lafumanu e tele lava ina faʻaosofia e manatu o le tamaoaiga tamaoaiga, lea e tautala faʻatusa "faʻatau maketi". E masani ona gaoia mo se tupe maua, ae le o le matau'a po o le mana'omia tele. I nisi tulaga, o le salalau atu o nei auala ma faiga e mafai foi ona mafua ona o tulaga e pei o le siʻitia o tau o lafumanu, o le faʻateleina o le manaʻoga mo aano o manufasi ona o le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi, ma le faigofie ona maua o auupega. [5]

O suʻesuʻega a Aziz Olanian ma Yahaya Aliyu e faʻamautu ma faʻamaonia ai le i ai o se fesoʻotaʻiga tuusaʻo i le va o neo-pastoralism ma le faʻateleina o le gaoi o lafumanu i Nigeria. O mea na tutupu i le tele o atunuu o Aferika ua faateleina ai le faʻateleina o auupega (faʻateleina) i le itulagi, ma o loʻo tuʻuina atu e le au leoleo manu faʻatasi ma auupega "puipuiga o lafu", lea e faʻaaogaina foi i le gaoi o povi.

Fa'ateleina o lima

O lenei mea na tupu na tupu i se tulaga fou ina ua maeʻa le 2011, ina ua salalau atu le fiasefulu afe o auupega laiti mai Libya i le tele o atunuu i le Sahel Sahara, faʻapea foʻi ma Aferika i Sahara atoa. O nei faʻamatalaga ua faʻamaonia atoatoa e le "tagata tomai faapitoa" na faavaeina e le UN Security Council, lea, faatasi ai ma isi mea, o loʻo suʻesuʻeina foi le feeseeseaiga i Libya. Ua matauina e le au atamamai o le fouvalega i Libya ma le taua mulimuli ane ua mafua ai le faateleina o auupega e le gata i atunuu tuaoi o Libya, ae faapea foi i le konetineta atoa.

E tusa ai ma le au atamamai o le UN Security Council oe na aoina faʻamatalaga auiliili mai 14 Aferika atunuu, o Nigeria o se tasi o sili ona afaina i le faʻateleina o auupega e afua mai i Libya. O auupega e ave faanana i Nigeria ma isi atunuu e ala i le Central African Republic (CAR), faatasi ai ma nei uta e faaosofia ai feeseeseaiga, le saogalemu ma faiga faatupu faalavelave i le tele o atunuu Aferika. (Strazzari, Francesco, Libyan Arms and Regional Inability, The International Spectator. Italian Journal of International Affairs, Vol. 49, Lomiga 3, 2014, itulau 54-68).

E ui lava o le feteenaiga a Libyan ua leva ma o loʻo faʻaauau pea ona avea ma punavai autu o le faʻateleina o auupega i Aferika, o loʻo i ai isi feteʻenaʻiga malosi o loʻo faʻamalosia ai foi le tafe atu o auupega i vaega eseese, e aofia ai le neo-pastoralists i Nigeria ma le Sahel. O le lisi o nei feeseeseaiga e aofia ai Sudan i Saute, Somalia, Mali, Central African Republic, Burundi ma le Democratic Republic of Congo. E faʻatatau i le masina o Mati 2017 e sili atu i le 100 miliona tamaʻi auupega ma auupega mama (SALW) i sone faʻalavelave i le lalolagi atoa, ma le tele o latou faʻaaogaina i Aferika.

O lo'o fa'aolaola le pisinisi tau fefa'ataua'iga o auupega i Aferika, lea e masani ai tuaoi "porous" i le tele o atunu'u, fa'atasi ai ma auupega e feoa'i sa'oloto i luga o latou. E ui ina o le tele o aupega fa'anana e i'u atu i lima o le au faatupu vevesi ma le au faatupu faalavelave, ae ua fa'atuputeleina fo'i le fa'aaogaina e le au leoleo mamoe o lo'o fa'aaogaina a'upega laiti ma aupega mama (SALW). Mo se faʻataʻitaʻiga, o faifeʻau i Sudan ma Sudan i Saute ua faʻaalia faʻaalia a latou tamaʻi lima ma auupega mama (SALW) mo le silia ma le 10 tausaga. E ui lava o le tele o leoleo mamoe masani o loʻo vaaia pea i Nigeria o loʻo leoleoina povi ma laʻau i lima, ae o le tele o leoleo manu ua vaʻaia ma tamaʻi lima ma auupega mama (SALW) ma o nisi ua molia i le aafia i le gaoi o povi. I le sefulu tausaga talu ai, o loʻo i ai se faʻaopoopoga tele i le numera o le gaoi o povi, ma mafua ai le maliliu e le gata o le au tausi manu, ae o le au faifaatoaga, o le puipuiga malu ma isi tagatanuu. (Adeniyi, Adesoji, O le Tau a le Tagata o Auupega e le pulea i Aferika, Suʻesuʻega faʻasalalau i atunuu Aferika e fitu, Mati 2017, Oxfam Research Reports).

E ese mai i leoleo mamoe totogi o loʻo faʻaaogaina auupega o loʻo latou faʻaogaina e faia ai le gaoi o povi, o loʻo iai foʻi tagata faomea faʻapolofesa o loʻo masani ona auai i le gase o povi faʻaauupegaina i nisi o vaega o Nigeria. E masani ona fai mai Neo-ferdsmen latou te manaʻomia le puipuiga mai nei tagata faomea pe a faʻamatalaina le faʻaauupegaina o leoleo lafumanu. Na taua e ni isi o le au fai lafumanu na fesiligia e faapea, o loo latou tauaveina a latou auupega e puipuia ai i latou mai tagata faomea o loo osofaia i latou ma le faamoemoe e gaoi a latou povi. (Kuna, Mohammad J. ma Jibrin Ibrahim (eds.), Faomea i nuu i tua ma feteenaiga i matu o Nigeria, Nofoaga Autu mo Temokalasi ma Atinaʻe, Abuja, 2015, ISBN: 9789789521685, 9789521685).

Na taʻua e le Failautusi a le Malo o le Miyetti Allah Livestock Breeders Association a Nigeria (o se tasi o faalapotopotoga sili ona tele a le au fai lafumanu i le atunuu) e faapea: “Afai e te vaai atu i se tamāloa Fulani o loo ia aveina se AK-47, ona ua matuā taatele le gaoi o povi. o se tasi e tau mafaufau pe o i ai se puipuiga i totonu o le atunuu”. (Ta'ita'i o Fulani: Aisea e ave ai e a tatou leoleo mamoe le AK47s., Me 2, 2016, 1;58 pm, The News).

O le lavelave e mafua mai i le mea moni e faapea o auupega na maua e taofia ai le gase o povi e faaaoga saoloto foi pe a tulai mai feeseeseaiga i le va o le au fai lafumanu ma le au faifaatoaga. O lenei fete'ena'iga o mea e fiafia i ai e uiga i lafumanu femalaga'i ua mafua ai le tuuga o auupega ma fausia ai se siosiomaga e pei o le malae ona o le faatupulaia o le aofa'i o le au tausi lafumanu ua agai foi i le aveina o auupega e puipuia ai i latou lava ma a latou lafumanu. O le suiga o le malosi o loʻo taʻitaʻia atu ai i galu fou o sauaga ma e masani ona taʻua faʻatasi o le "feteʻenaʻiga a le faifeau". [5]

O le faateleina o le numera ma le malosi o feeseeseaiga ogaoga ma sauaga i le va o le au faifaatoaga ma le au fai lafumanu e talitonu foi o se taunuuga o le tuputupu ae o le neo-pastoralism. E le aofia ai maliu e mafua mai i osofaʻiga a le au faatupu faalavelave, o feteʻenaʻiga i le va o le au faifaatoʻaga ma le au fai lafumanu na mafua ai le numera sili ona tele o feteʻenaʻiga e fesoʻotaʻi ma maliu i le 2017. (Kazeem, Yomi, Nigeria o loʻo i ai nei se faʻamataʻu saogalemu i totonu sili atu nai lo Boko Haram, Ianuari 19, 2017, Quarz).

E ui lava o feteʻenaʻiga ma feteʻenaʻiga i le va o le au faifaatoʻaga ma le au fai lafumanu faimalaga ua tele seneturi, o lona uiga, latou te toe foʻi i tua aʻo leʻi oʻo i le vaitaimi o le colonial, o le malosi o nei feeseeseaiga ua matua suia. (Ajala, Olayinka, Aiseā ua tulaʻi mai ai feteʻenaʻiga i le va o faifaatoʻaga ma leoleo manu i le Sahel, Me 2nd, 2018, 2.56 pm CEST, The Conversation).

I le vaitaimi a'o le'i colonial, e masani ona nonofo fa'atasi le au faifa'ato'aga ma le au faifa'ato'aga i se fa'atusa ona o foliga o fa'ato'aga ma le tele o lafumanu. E tataa lafumanu i tagutugutu o saito na tuua e faifaatoʻaga pe a uma le seleselega, o le tele o taimi i le vaitau o mugala pe a siitia atu e le au fai lafumanu a latou lafumanu i saute e fafaga ai iina. I le faafesuia'i o le lafumanu ma le aia tatau na tu'uina atu e le aufaifa'ato'aga, na fa'aaogaina e le aufaifa'ato'aga otaota otaota e fai ma fa'ala'au fa'anatura mo a latou fa'ato'aga. O taimi ia o fa'ato'aga a le aufaifa'ato'aga ma le pule a le aiga o lafumanu, ma sa fa'amanuiaina uma le au faifa'ato'aga ma fai lafumanu mai lo latou malamalama. Mai lea taimi i lea taimi, pe a faʻaleagaina faʻatoʻaga lafumanu ma tulaʻi mai feteʻenaʻiga, na faʻatinoina auala e foia ai feteʻenaʻiga i le lotoifale ma faʻaumatia feeseeseaiga i le va o faifaatoʻaga ma fai lafumanu, e masani lava e aunoa ma le faʻaaogaina o sauaga. [5] E le gata i lea, e masani ona faia e le au faifaatoʻaga ma le au fai lafumanu femalagaaʻi faiga faafesuiaiga o saito-mo-susu e faʻamalosia ai a latou mafutaga.

Ae ui i lea, o lenei faʻataʻitaʻiga o faʻatoʻaga ua tele suiga. Faʻafitauli e pei o suiga i le mamanu o faʻatoʻaga faʻatoʻaga, o le paʻu o le faitau aofaʻi, o le atinaʻeina o maketi ma fefaʻatauaʻiga faʻapisinisi, suiga o le tau, faʻaitiitia o le eria o le Vaituloto o Chad, tauvaga mo fanua ma vai, aia tatau e faʻaaoga ai auala faʻaleaganuʻu femalagaaʻi, lamala. ma le faʻalauteleina o le toafa ( desertification), faʻateleina le eseesega o ituaiga ma faiga faʻapolokiki ua taʻua o mafuaʻaga o suiga i le malosi o le faifaatoʻaga-malaga fai lafumanu. Ua faailoa mai e Davidheiser ma Luna le tuufaatasiga o le nofoia ma le faalauiloaina o sootaga o maketi-capitalist i Aferika o se tasi o mafuaaga autu o feteenaiga i le va o faifaatoaga ma faifaatoaga i le konetineta. (Davidheiser, Mark ma Aniuska Luna, Mai le Complementarity to Conflict: A Historical Analysis of Farmet - Fulbe Relations in West Africa, African Journal on Conflict Resolution, Vol. 8, No. 1, 2008, itulau 77 - 104).

Latou te finau e faapea o suiga i tulafono o le umiaina o fanua na tutupu i le vaitaimi o le colonial, faatasi ai ma suiga i auala tau faatoaga ina ua uma le faaaogaina o faiga faatoaga faaonaponei e pei o faatoaga faasūsū ma le faaofiina o “fuafuaga e masani ai le au fai lafumanu femalagaaʻi i se olaga nofoia”, ua solia ai le tulafono. sootaga symbiotic muamua i le va o le au faifaatoaga ma le au fai lafumanu, faateleina ai le ono tulai mai o feteenaiga i le va o nei vaega lautele e lua.

O le auʻiliʻiliga na ofo mai e Davidheiser ma Luna o loʻo finau ai o le tuʻufaʻatasia i le va o fefaʻatauaʻiga maketi ma faiga faʻaonaponei o gaosiga ua taʻitaʻia ai se suiga mai le "fesoʻotaʻiga faʻavae" i le va o faifaatoʻaga ma le au fai lafumanu femalagaaʻi i le "faʻatauga ma fefaʻatauaʻiga" ma commoditization o gaosiga), lea e faʻateleina. o le mana'oga mo punaoa faanatura i le va o atunuu e lua ma fa'aletonu ai le va'aiga symbiotic muamua.

O suiga o le tau ua taʻua foi o se tasi o mafuaʻaga autu o feteʻenaʻiga i le va o faifaatoʻaga ma le au fai lafumanu i Aferika i Sisifo. I se suʻesuʻega faʻatusatusa na faia i Kano State, Nigeria i le 2010, na faʻaalia ai e Haliru le faʻalavelaveina o le toafa i fanua faʻatoʻaga o se faʻapogai tele o tauiviga o punaoa e mafua ai feeseeseaiga i le va o faifaatoaga ma faifaatoaga i le itu i matu o Nigeria. (Halliru, Salisu Lawal, Security Implication of Climate Change Between Farmers and Cattle Rearers in Northern Nigeria: A Case Study of Three Communities in Kura Local Government of Kano State. In: Leal Filho, W. (eds) Handbook of Climate Change Adaptation, Springer, Perelini, Heidelberg, 2015).

O suiga i timuga ua suia ai le faiga o femalagaiga a le au fai lafumanu, faatasi ai ma le au fai lafumanu e agai atu i saute i nofoaga e le masani ai a latou lafumanu i le sefulu tausaga ua mavae. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o le aʻafiaga o lamala faaumiumi i le itulagi o le toafa o Sudan-Sahel, lea ua matua ogaoga talu mai le 1970. (Fasona, Mayowa J. ma AS Omojola, Suiga o le Tau, Puipuiga o Tagata ma Feteʻenaʻiga Faʻalapotopotoga i Nigeria, 22 - 23 Iuni 2005, Proceedings of International Workshop on Human Security and Climate Change, Holmen Fjord Hotel, Asker near Oslo, Global Environmental Change and Human Security (GECHS), Oslo).

O lenei faiga fou o femalagaiga ua faateleina ai le mamafa o eleele ma punaoa o eleele, ma mafua ai feeseeseaiga i le va o le au faifaatoaga ma le au faifaatoaga. I isi tulaga, o le fa'atupula'ia o le faitau aofa'i o fa'ato'aga ma nu'u lafumanu ua fa'apea fo'i ona saofagā i le mamafa o le si'osi'omaga.

E ui lava o mataupu o loʻo lisiina iinei na fesoasoani i le faʻalolotoina o le feeseeseaiga, o loʻo i ai se eseesega iloga i nai tausaga ua tuanaʻi i le tulaga o le malosi, ituaiga o auupega faʻaaogaina, auala o osofaʻiga ma le aofaʻi o maliu na faʻamauina i le feteenaiga. O le numera o osofaʻiga ua faʻateleina foi i le sefulu tausaga talu ai, aemaise lava i Nigeria.

O faʻamatalaga mai le ACLED database o loʻo faʻaalia ai o le feteenaiga ua sili atu ona ogaoga talu mai le 2011, faʻamaonia ai se fesoʻotaʻiga talafeagai i le taua a le Libyan ma le faʻateleina o auupega. E ui o le numera o osofaʻiga ma le numera o tagata na maliliu ua faʻateleina i le tele o atunuʻu na aʻafia i le taua a Libyan, o fuainumera mo Nigeria e faʻamaonia ai le fua o le faʻaopoopoga ma le taua o le faʻafitauli, e faʻamaonia ai le manaʻomia o se malamalamaga loloto atu o le elemene autu o le feteenaiga.

E tusa ai ma le saunoaga a Olayinka Ajala, e lua sootaga autu e tu i le va o le auala ma le malosi o osofaiga ma le le faia o le pastoralism. Muamua, o le ituaiga o aupega ma pulufana o loʻo faʻaaogaina e le au leoleo manu ma lona lua, o tagata na aʻafia i osofaiga. [5] O se mea taua na maua i lana suʻesuʻega, o auupega na faʻatau e le au fai lafumanu e puipuia ai a latou lafumanu e faʻaaogaina foi e osofaʻia ai le au faifaatoʻaga pe a iai ni feeseeseaiga i luga o auala faʻatoʻaga poʻo le faʻaleagaina o fanua faʻatoʻaga e le au faifaatoaga faimalaga. [5]

E tusa ai ma le tala a Olayinka Ajala, i le tele o tulaga o ituaiga o auupega o loʻo faʻaaogaina e le au osofaʻi e maua ai le lagona e iai le lagolago mai fafo o le au leoleo manu. Taraba State i North-Eastern Nigeria o loʻo taʻua o se faʻataʻitaʻiga. Ina ua maeʻa osofaʻiga umi a leoleo lafumanu i le setete, ua faʻapipiʻi e le malo tele ni fitafita i tafatafa o nuʻu ua afaina e taofia ai isi osofaʻiga. E ui lava i le faʻapipiʻiina o fitafita i nuʻu na aʻafia, ae o loʻo faia pea le tele o osofaʻiga ma auupega mataʻutia, e aofia ai fana masini.

O le Taitaifono o le Takum Area Local Government, Taraba State, Mr. Shiban Tikari i se faatalanoaga ma le "Daily Post Nigeria" na taʻua ai, "O leoleo mamoe o loʻo o mai nei i lo matou nuʻu ma fana masini e le o ni leoleo manu masani matou te iloa ma feagai ma ola. tausaga faasolosolo; Ou te masalo atonu na faamalolo i latou o sui o le Boko Haram. [5]

O loʻo i ai se faʻamaoniga malosi o vaega o le lafumanu o loʻo faʻaauupegaina atoatoa ma o loʻo avea nei ma fitafita. Mo se faaaʻoaʻoga, na gugutu se tasi o taʻitaʻi o le nuu o leoleo manu i se faatalanoaga e faapea, na taulau lana vaega i le faia o osofaʻiga i nisi o nuu o faifaatoʻaga i le itu i mātū o Nigeria. Na ia faapea mai ua lē o toe fefefe lana vaega i le vaegaʻau ma faapea mai: “E sili atu i le 800 a matou fana [semi-otomatis], fana masini; ua iai nei pomu ma toniga a le au Fulani.” (Salkida, Ahmad, Exclusive on Fulani lafumanu: "E i ai a matou fana masini, pomu ma toniga a le militeli", Jauro Buba; 07/09/2018). O lenei faʻamatalaga na faʻamaonia foi e le tele o isi na faʻatalanoaina e Olayinka Ajala.

O ituaiga o auupega ma pulufana o loʻo faʻaaogaina i osofaʻiga a le au faifaatoaga e le o maua e le au faifaatoʻaga masani ma o lenei mea e saʻo ai le masalosalo i le neo-sherdsmen. I le fa’atalatalanoaga ma se ta’ita’i o le vaega’au, na ia ta’ua ai o le au fai lafumanu matitiva e iai tama’i lafu e le mafai ona gafatia fana otometi ma ituaiga o aupega o lo’o fa’aaogaina e le au osofa’i. Na ia faapea mai: “I le manatunatu, ou te mafaufau pe faapefea e se leoleo lafumanu mativa ona gafatia se fana masini po o ni grenade lima e faaaoga e nei tagata osofaʻi?

So'o se atina'e e iai a latou lava su'esu'ega tau-manuia, ma e le'i mafai e leoleo mamoe i le lotoifale ona fa'aputu tupe i na auupega e puipuia ai a latou tama'i lafu. Mo se tasi e faʻaalu ni tupe tetele e faʻatau ai nei auupega, e tatau ona latou faʻapipiʻi tele i nei lafu pe faʻamoemoe e gaoi le tele o povi e mafai ai ona toe maua mai a latou tupe faʻaalu. O lea e toe fa'ailoa mai ai le mea moni o lo'o a'afia nei fa'alapotopotoga fa'a-solitulafono po'o kateli i lafumanu femalaga'i”. [5]

Fai mai le isi tagata tetee, e le mafai e le au tausi manu masani ona gafatia le tau o le AK47, lea e faʻatau atu mo le US $ 1,200 - US $ 1,500 i luga o le maketi uliuli i Nigeria. E le gata i lea, i le 2017, o le Sui Usufono o le Palemene o loʻo fai ma sui o Delta State (South-South Region) i le Maota Fono, Evans Ivuri, na taʻua e faapea o se helikopa e leʻi faʻaalia e masani ona faʻafeiloaʻi i nisi o lafumanu i le vao o Owre-Abraka i le setete, lea latou te nonofo ma a latou povi. E tusa ai ma le faamatalaga a le faipule, e sili atu i le 5,000 povi ma le tusa ma le 2,000 leoleo mamoe o loo nonofo i le vaomatua. O nei faamatalaga o loo faailoa atili mai ai o le umia o nei povi e matua fesiligia lava.

E tusa ai ma le tala a Olayinka Ajala, o le sootaga lona lua i le va o le auala ma le malosi o osofaiga ma le le faʻaleaganuʻu o le faʻamatalaga lea o tagata o loʻo aʻafia i osofaʻiga. E tele finauga e uiga i le iloa o le au leoleo manu na aafia i osofaiga i le au faifaatoaga, ma o le toatele o le au faifaatoaga o ni leoleo mamoe.

I le tele o eria sa nonofo faatasi ai le aufaifaatoaga ma le au faifaatoaga mo le tele o tausaga, e iloa e le au faifaatoaga le au faifaatoaga o a latou lafu e tataa i tafatafa o a latou faatoaga, taimi latou te aumaia ai a latou lafumanu, ma le averesi o le tele o lafu. I aso nei, o loʻo i ai faʻasea e faʻapea o le tele o lafumanu e sili atu, o le au fai lafumanu o ni tagata ese i le au faifaatoaga ma faʻaauupegaina i auupega mataʻutia. O nei suiga ua atili ai ona faigata le puleaina masani o feeseeseaiga i le va o le au faifaatoaga ma le au faifaatoaga ma o nisi taimi e le mafai. [5]

O le Taitaifono o le Ussa Local Government Council - Taraba State, Mr. Rimamsikwe Karma, na ia taʻua e faapea o le au leoleo manu na faia se faasologa o osofaiga i faifaatoaga e le o ni leoleo manu masani e iloa e tagata o le lotoifale, ma fai mai oi latou o "tagata ese". Na taʻua e le ulu o le Fono e faapea “o leoleo mamoe na mulimuli mai i le ʻautau i le oganuu o loo pulea e la tatou fono, e lē faauō i o tatou tagata, auā o i matou o tagata e lē iloa ma latou fasiotia tagata”. [5]

O lenei tagi na faʻamaonia e le militeri a Nigeria, lea na fai mai o leoleo lafu manu mai fafo na aʻafia i sauaga ma osofaʻiga i faifaatoʻaga sa "lagolagoina" ae le o ni lafumanu masani. (Fabiyi, Olusola, Olaleye Aluko ma John Charles, Benue: O loʻo lagolagoina e leoleo leoleo manu, fai mai le militeli, Aperila 27-th, 2018, Punch).

Na faamatala e le Komesina o Leoleo a le Setete o Kano i se faatalanoaga e faapea o le toatele o le au leoleo manu faaauupegaina na pueina mai atunuu e pei o Senegal, Mali ma Chad. [5] O le isi fa'amaoniga lea o le fa'atuputeleina o leoleo mamoe fa'atauva'a o lo'o suitulaga i leoleo mamoe masani.

E taua le maitauina e le o feeseeseaiga uma i le va o faifaatoaga ma faifaatoaga i nei itulagi e mafua mai i le neo-pastoralism. O mea na tutupu talu ai nei o lo'o fa'aalia ai o le to'atele o leoleo mamoe fa'aleaganu'u o lo'o iai a latou auupega. E le gata i lea, o nisi o osofaiga i le au faifaatoaga o le taui ma le taui i le fasiotia o lafumanu e le au faifaatoaga. E ui lava o le tele o faʻasalalauga faʻasalalau i Nigeria o loʻo faʻapea o leoleo mamoe o le faʻalavelave i le tele o feteʻenaʻiga, o faʻatalanoaga loloto na faʻaalia ai o nisi o osofaʻiga i faifaatoʻaga nofoia o le taui atu lea mo le fasiotia o lafumanu a le au faifaatoaga.

O se faaaʻoaʻoga, e leʻi natia e le ituaiga o Berom i Plateau State (o se tasi o vaega pito sili ona toʻatele i le itulagi) lo latou ʻinoʻino i le ʻaufai lafumanu ma o nisi taimi e latou te fasi ai a latou lafumanu ina ia taofia ai le fafagaina o o latou fanua. Na iʻu ai i le tauimasui ma faiga sauā a le ʻaufai lafumanu, ma iʻu ai i le fasiotia o le faitau selau o tagata mai i ituaiga o tagata Beroma. (Idowu, Aluko Opeyemi, Urban Violance Dimension in Nigeria: Farmers and Herders Onslaught, AGATHOS, Vol. 8, Lomiga 1 (14), 2017, itulau 187-206); (Akov, Emmanuel Terkimbi, O le felafolafoaiga o punaoa-feteʻenaʻiga na toe asia: Utangling le mataupu o faifaatoaga-faifaatoaga manu feteʻenaʻi i le itu i Matu Tutotonu o Nigeria, Vol. 26, 2017, Faʻamatalaga 3, Iloiloga Puipuiga a Aferika, itulau 288 - 307).

I le tali atu i le faʻateleina o osofaʻiga i le au faifaʻatoʻaga, o le tele o faʻalapotopotoga faifaʻatoʻaga ua latou faia ni leoleoga e puipuia ai osofaʻiga i luga o latou nuʻu poʻo le faʻalauiloaina o osofaʻiga i luga o le lafumanu, ma faʻateleina ai le feitagaʻi i le va o vaega.

Mulimuli ane, e ui lava e masani ona malamalama le au faipule i le malosi o lenei feteenaiga, e masani ona faia e le au faipule se sao taua i le atagia po o le faanenefuina o lenei feeseeseaiga, fofo talafeagai, ma le tali a le setete o Nigeria. E ui lava o fofo faʻafitauli e pei o le faʻalauteleina o le vao sa talanoaina umi; fa'a'a'upegaina leoleo lafu manu; manuia mo le aufaifaatoaga; fa'amautu o nu'u faifa'ato'aga; fa'atalanoaina o mataupu tau suiga o le tau; ma le tauina o le gase o povi, sa faatumulia le feteenaiga i fuafuaga faapolokiki, lea e masani ai ona faigata tele ona foia.

E tusa ai ma tala faapolokiki, e tele fesili. Muamua, o le fa'afeso'ota'iina o lenei fete'ena'iga i fa'atagata ma tapua'iga e masani ona fa'ate'a'ese'ese ai manatu mai mataupu fa'avae ma fa'atupu ai le fevaevaea'iga i le va o nu'u na tu'ufa'atasia muamua. E ui e toetoe lava o leoleo mamoe uma e tupuga mai i Fulani, o le tele o osofaʻiga e faʻasaga i isi faʻalapotopotoga. Nai lo le faʻatalanoaina o mataupu na faʻaalia o loʻo faʻavaeina le feteenaiga, e masani ona faʻamamafaina e le au faipolotiki le faʻaosofiaina o faʻalapotopotoga e faʻateleina ai lo latou lauiloa ma fatuina le "lagolago" e pei o isi feeseeseaiga i Nigeria. (Berman, Bruce J., Ethnicity, Patronage and the African State: The Politics of Uncivil Nationalism, Vol. 97, Issue 388, African Affairs, Iulai 1998, itulau 305 - 341); (Arriola, Leonardo R., Patronage and Political Stability in Africa, Vol. 42, Issue 10, Comparative Political Studies, Oketopa 2009).

E le gata i lea, o taʻitaʻi faʻalelotu, faʻalapotopotoga ma faʻaupufai faʻapolokiki e masani ona auai i faiga faʻapolokiki ma faʻalapotopotoga aʻo faʻatautaia le faʻafitauli, e masani ona faʻamalosia nai lo le faʻafefeina o feeseeseaiga. (Princewill, Tabia, O faiga faʻapolokiki o le tiga o le tagata mativa: Herdsmen, faifaatoʻaga ma togafiti faʻapitoa, Ianuari 17, 2018, Vanguard).

Lona lua, o felafolafoaiga o le lafumanu ma le lafumanu e masani ona faʻapolokiki ma valiina i se auala e agaʻi atu i le faʻatauvaʻaina o le Fulani poʻo le faʻamuamua o le Fulani, e faalagolago i ai o loʻo aʻafia i felafolafoaiga. I le masina o Iuni 2018, ina ua maeʻa le tele o setete na aʻafia i le feteenaiga na filifili taʻitoʻatasi e faʻafeiloaʻi tulafono e tetee atu i le fafaga i totonu o latou teritori, o le Malo Tele o Nigeria, i se taumafaiga e faʻauʻu le feeseeseaiga ma ofoina atu ni fofo talafeagai, na faʻasalalau fuafuaga e faʻaalu 179 piliona naira ( e tusa ma le 600 miliona tala Amerika) mo le fausiaina o faatoaga lafumanu o le ituaiga "faatoaga" i setete e sefulu o le atunuu. (Obogo, Chinelo, Uproar i luga o lafumanu fuafuaina i 10 setete. Igbo, Middle Belt, vaega Yoruba teena le fuafuaga a le FG, Iuni 21st, 2018, The Sun).

E ui o le tele o vaega i fafo atu o le au faifaatoaga na finau e faapea o le pastoralism o se pisinisi tumaoti ma e le tatau ona faʻaalu ai tupe faʻaalu a le malo, na teena foi e le aufailotu femalagaaʻi le manatu i luga o mafuaaga na fuafuaina e faʻaleagaina le nuu o Fulani, ma afaina ai le saolotoga o feoaiga a le Fulani. O nisi o sui o le lafumanu na latou fai mai o tulafono tau lafumanu ua fuafuaina "o loʻo faʻaaogaina e nisi tagata e fai ma faʻasalalauga e manumalo i palota i le 2019 palota". [5]

O faiga faapolokiki o le mataupu, faatasi ai ma le faiga faasamasamanoa a le malo, ua avea ai soo se laasaga e foia ai le feeseeseaiga e le fiafia i ai itu e aafia ai.

Lona tolu, o le mumusu o le malo o Nigeria i vaega faʻatulafonoina o loʻo fai mai e nafa ma osofaʻiga i nuʻu faifaʻatoʻaga i le taui ma sui mo le fasiotia o lafumanu e fesoʻotaʻi ma le fefe i le malepelepe o le sootaga patron-client. E ui lava o le Miyetti Allah Cattle Breeders Association of Nigeria (MACBAN) na tauamiotonuina le fasiotia o le tele o tagata i le Plateau State i le 2018 e taui ma sui mo le fasiotia o le 300 povi e ala i le au faifaatoaga, na teena e le malo le faia o se gaioiga faasaga i le vaega fai mai o le se vaega fa'ale-aganu'u e fai ma sui o mea e fiafia i ai le Fulani. (Umoru, Henry, Marie-Therese Nanlong, Johnbosco Agbakwuru, Joseph Erunke ma Dirisu Yakubu, Plateau fasiotiga tagata, taui ma sui mo le leiloloa o povi 300 - Miyetti Allah, Iuni 26, 2018, Vanguard). na ave ma le loto i ai i lalo o le puipuiga a le malo ona o le peresitene o loʻo nofoia i lena taimi (Peresitene Buhari) e sau mai le ituaiga o Fulani.

E le gata i lea, o le le mafaia e le au faipule o Nigeria ona taulimaina le aafiaga o le neo-pastoral dimension o le feteenaiga e tulai mai ai faafitauli ogaoga. Nai lo le faʻatalanoaina o mafuaʻaga ua faʻateleina ai le militeri a le pastoralism, o loʻo taulaʻi atu le malo i tulaga faʻale-tagata ma faʻalelotu o le feeseeseaiga. E le gata i lea, o le toʻatele o tagata e ana lafu povi tetele e aofia i le au faʻauluuluga o loʻo i ai le tele o aʻafiaga, e faigata ai ona molia ni solitulafono. Afai e le o iloiloina lelei le tulaga fou-pastoral o le feteenaiga ma e le faaaogaina se auala talafeagai i ai, atonu o le a leai se suiga i le tulaga o le atunuu ma o le a oo lava ina tatou molimauina le leaga o le tulaga.

Punaoa faʻaaogaina:

O le lisi atoa o tusitusiga na faʻaaogaina i le vaega muamua ma le lua o le auʻiliʻiliga o loʻo tuʻuina atu i le faaiuga o le vaega muamua o le auʻiliʻiliga, lomia i lalo o le ulutala "Sahel - feteʻenaʻiga, osofaʻiga ma pomu femalagaiga". Naʻo na punaoa o loʻo taʻua i le vaega lona tolu o loʻo iai nei - "O le Fulani, Neopastoralism ma Jihadism i Nigeria" o loʻo tuʻuina atu i lalo.

O isi punaoa o loʻo tuʻuina atu i totonu o tusitusiga.

[5] Ajala, Olayinka, Avetaavale fou o feteenaiga i Nigeria: o se auʻiliʻiliga o feteʻenaʻiga i le va o faifaatoʻaga ma faifeʻau, Third World Quarterly, Volume 41, 2020, Issue 12, (faʻasalalau i luga ole laiga 09 Setema 2020), itulau 2048-2066,

[8] Brottem, Leif and Andrew McDonnell, Pastoralism and Conflict in the Sudano-Sahel: A Review of the Literature, 2020, Search for Common Ground,

[38] Sangare, Boukary, Fulani tagata ma Jihadism i Sahel ma atunuu Aferika i Sisifo, Fepuari 8, 2019, Observatoire o Arab-Muslim World ma Sahel, The Fondation pour la recherche stratégique (FRS).

Ata na saunia e Tope A. Asokere: https://www.pexels.com/photo/low-angle-view-of-protesters-with-a-banner-5632785/

Manatua e uiga i le tusitala:

O Teodor Detchev sa avea ma polofesa lagolago tumau i le Higher School of Security and Economics (VUSI) - Plovdiv (Bulgaria) talu mai le 2016.

Na ia aʻoaʻo i le New Bulgarian University - Sofia ma i le VTU "St. Sagato Cyril ma Methodius”. O lo’o faia’oga nei i le VUSI, fa’apea fo’i i le UNSS. O ana aʻoaʻoga autu o aʻoaʻoga: Fesoʻotaʻiga faʻapisinisi ma le saogalemu, Fegalegaleaiga a Europa, Sociology Economic (i le Igilisi ma le Bulgarian), Ethnosociology, Ethno-political and national conflicts, Terrorism ma faiga faʻapolokiki fasioti tagata - faʻafitauli faʻapolokiki ma sociological, Faʻaleleia lelei o faʻalapotopotoga.

O ia o le tusitala o le sili atu ma le 35 galuega faasaienisi i luga o le afi tetee o fausaga fale ma le tetee o atigi uamea cylindrical. O ia o le tusitala o le silia ma le 40 galuega i sociology, faasaienisi faaupufai ma sootaga alamanuia, e aofia ai le monographs: Alamanuia sootaga ma le saogalemu - vaega 1. Social concessions in collective bargaining (2015); Feso'ota'iga Fa'alapotopotoga ma Feso'ota'iga Alamanuia (2012); Talanoaga Fa'aagafesootai i le Vaega o Puipuiga Tumaoti (2006); “Tulaga Fetuuna'i o Galuega” ma (Post) Fegalegaleaiga Faapisinisi i Europa Tutotonu ma Sasae (2006).

Na ia tusia faatasi tusi: Innovations in collective bargaining. itu Europa ma Bulgaria; tagata faigaluega Bulgaria ma fafine i galuega; Fa'atalanoaga Fa'aagafesootai ma Fa'afaigaluegaina Fa'afafine i le Fa'aaogāina o Biomass i Bulgaria. Talu ai nei sa ia galue ai i mataupu o le sootaga i le va o pisinisi ma le saogalemu; le atinaʻeina o faʻalavelave faʻalavelave faʻalavelave i le lalolagi atoa; fa'afitauli fa'ale-aganu'u, fete'ena'iga fa'ale-aganu'u ma fa'alelotu.

Sui o le International Labor and Employment Relations Association (ILERA), le American Sociological Association (ASA) ma le Bulgarian Association for Political Science (BAPN).

Social democrat e ala i talitonuga fa'apolokiki. I le vaitaimi o le 1998 – 2001, sa avea ai o ia ma Sui Minisita o Leipa ma Faiga Fa'aagafesootai. Faatonu Sili o le nusipepa "Svoboden Narod" mai le 1993 i le 1997. Faatonu o le nusipepa "Svoboden Narod" i le 2012 - 2013. Sui Taitaifono ma le Taitaifono o le SSI i le vaitaimi 2003 - 2011. Faatonu o "Faiga Faʻavae Faʻapisinisi" i le AIKB talu mai le 2014 .e oo mai i lenei aso. Sui o le NSTS mai le 2003 i le 2012.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -