11.6 C
Brussels
Aso Faraile, Me 10, 2024
lotu kerisianoOuranopolitism ma le Tausaga Fou

Ouranopolitism ma le Tausaga Fou

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Saunia e Saint John Chrysostom

“… E tatau ona tatou o ese mai lenei mea, ma ia iloa lelei e leai se leaga vagana ai le agasala e tasi, ma e leai foi se lelei vagana ai le amio lelei e tasi ma le fiafia o le Atua i mea uma. O le olioli e le sau mai le onā, a o le tatalo faaleagaga, e le o le uaina, a o le upu e faagaeetia ai. O le uaina e tupu ai le afā, a o le upu e tupu ai le filemu; o le uaina e pisapisao ai, a o le upu e taofia ai le fememeai; o le uaina e faapogisaina ai le mafaufau, a o le upu e faamalamalamaina ai e faapouliuligia; o le uaina e tupu ai le faanoanoa e leai, a o le upu e tuliesea ai e ua i ai. E leai se mea e masani ona taitai atu ai i le filemu ma le olioli e pei o tulafono o le poto - ia inoino i le taimi nei, taumafai mo le lumanai, aua le manatu i se mea e tumau faaletagata - e le o le tamaoaiga, po o le malosi, po o le mamalu, po o le lagolago. ‘Āfai ‘ua e a‘oa‘oina ‘ia e poto fa‘apenei, ‘ona lē fa‘atigāina ai lea o oe e le matau‘a pe a e va‘ai atu i se tagata mau‘oa, pe a e pa‘ū fo‘i i le mativa, e lē fa‘amaulaloina oe i le mativa; ma o le a faapea ona mafai ai ona outou faamanatuina e le aunoa.

O se mea masani mo se Kerisiano ona faamanatu e lē i ni masina patino, e lē o le aso muamua o le masina, e lē o le Aso Sa, ae e faaalu lona olaga atoa i se aso faamanatu e talafeagai mo ia. O le ā le ituaiga o aso faamanatu e talafeagai mo ia? Seʻi o tatou faalogo atu iā Paulo e faatatau i lenei mea, o lē na faapea mai: Ia faapea foʻi ona tatou olioli, e lē o le mea faafefete o le ʻava malosi, po o le mea faafefete o le lotoleaga ma le amioleaga, a e aunoa ma le mea faafefete o le mamā ma le faamaoni (1 Kori. V, 8). ). O lea la, afai e iai sou lotofuatiaifo mamā, o lona uiga la e te maua se aso mālōlō e lē aunoa, fafagaina i faamoemoega lelei ma faamāfanafanaina e le faamoemoe o faamanuiaga i le lumanaʻi; afai e te le toʻa i lou agaga ma ua nofosala i le tele o agasala, e oʻo lava i le afe o aso malolo ma faʻamanatuga o le a le sili atu lou lagona nai lo i latou o loʻo fetagisi.

O lea, afai e te manaʻo e manuia mai le amataga o masina fou, ona fai lea o le mea lenei: i le faaiuga o le tausaga, faafetai i le Alii mo le faasaoina o oe seia oo i lenei tapulaa o tausaga; Ia salamo lou loto, faitau le taimi o lou olaga, ma ia e faapea ifo ia te oe lava: E tamoe ma mavae atu aso; ua uma tausaga; Ua uma le tele o la tatou faigamalaga; se a se mea lelei ua tatou faia? Pe o le a tatou o ese moni lava iinei e aunoa ma mea uma, e aunoa ma se uiga lelei? O le fa'amasinoga o lo'o i le faitoto'a, o totoe o le olaga e aga'i atu i le matua.

O lea la, ia outou popoto i le amataga o masina fou; Ia manatua lenei mea i taimi o taamilosaga faaletausaga; Ia amata ona tatou mafaufau i le aso o i luma, ina ne’i fai mai se tasi e uiga ia i tatou le mea lava lea na fai mai ai le perofeta e uiga i tagata Iutaia: na fano o latou aso i le le aoga, ma o latou tausaga ua mavae ma le faaeteete (Salamo LXXVII, 33). O se aso malolo faapena e pei ona ou tautala atu ai, e tumau, e le o faatalitali i le taamilosaga o tausaga, e le faatapulaaina i aso faapitoa, e mafai ona faamanatuina tutusa e le au mauoa ma le matitiva; aua o le mea e manaomia iinei e le o le tupe, e le o le tamaoaiga, ae tasi le uiga lelei. E leai sau tupe? Ae o loo i ai le mata’u i le Atua, o se oa e sili atu nai lo oa uma, e le faaleagaina, e le suia ma e le uma. Vaai i le lagi, i le lagi o lagi, i le lalolagi, i le sami, i le ea, i manu eseese, i laau eseese, i le natura atoa o le tagata; mafaufauga e uiga i agelu, agelu sili, malo maualuluga; ia manatua o nei mea uma o le tamaoaiga a lou Matai. E le mafai ona mativa le auauna a se Alii mauoa pe afai e alofa mai lona Alii ia te ia. O le faamanatuina o aso e lē ōgatusa ma le atamai faa-Kerisiano, ae o se mataupu lenei o mea sesē faapaupau.

Ua tofia outou i le aai e sili ona maualuga, ua talia i le tagatanuu o le atunuu, ua ulu atu i le faapotopotoga a agelu, e leai se malamalama e liua i le pogisa, e leai se aso e gata i le po, ae o le ao pea lava pea, ma le malamalama e le aunoa. O le a tatou taumafai pea iina. Saili ia i latou o i luga, fai mai (le aposetolo), i le mea o loo i ai Keriso, o loo nofo i le itu taumatau o le Atua (Kolose III, 1). E leai sau mea e tutusa ai ma le lalolagi, o loo i ai le tafe o le la ma le taamilosaga o tau ma aso; ae afai tou te ola amiotonu, ona avea lea o le po ma ao mo outou, e pei foi o i latou o e faaalu o latou olaga i le ulavale, ma le onā, ma le le faautauta, e liua le ao i le pouliuli i le po, e le ona ua faapogisaina le la, a ua faapogisaina o latou mafaufau i le po. onana . O le matauina o aso, o le mauaina o le fiafia fa'apitoa i ai, o le fa'amumuina o lamepa i le sikuea, o le lalagaina o pale, o le mea lea o le valea fa'atamaiti; ma ua uma ona outou tula'i mai i lenei vaivaiga, ua oo i le tagata matua ma ua tusia i le tulaga o tagatanuu faalelagi; Aua le faamalamalamaina le sikuea i se afi faanatura, ae ia faamalamalamaina lou mafaufau i le malamalama faaleagaga. O lea, ua fetalai mai ai (le Alii), ia pupula atu lo outou malamalama i luma o tagata, ina ia latou iloa a outou amio lelei, ma vivii atu ai i lo outou Tama o i le lagi (Mata. V, 16). O lena malamalama o le a aumaia ai ia te oe se taui sili. ‘Aua ne‘i teuteu faitoto‘a o lou fale i pale, a ‘ia e ola i le olaga e maua ai le pale o le amiotonu i lou ulu mai le aao o Keriso…”

Punavai: St. John Chrysostom, Mai le Lauga mo le Tausaga Fou, Ianuari 1, 387.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -