13.2 C
Brussels
Aso Lulu, Me 8, 2024
lotu kerisianoE uiga ia Aperaamo

E uiga ia Aperaamo

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Saunia e St. John Chrysostom

Ona, ina ua mavae le oti o Tara, na fetalai mai le Alii ia Aperamo: Alu ese mai lou laueleele, ma mai lou aiga, ma mai le aiga o lou tamā, ma alu atu i le laueleele o le a ou faasino atu ia te oe. ‘Ou te faia fo‘i oe i le gagana tele, ‘ou te fa‘amanuia fo‘i ‘iā te oe, ‘ou te fa‘asilisili fo‘i lou suafa, ‘ona manuia ai lea o oe. Ou te faamanuia atu foi i le ua faamanuia ia te oe, ou te fetuu foi i le ua tauto ia te oe, e manuia foi aiga uma o le lalolagi ona o oe ( Kene. XII, 1, 2, 3). Seʻi o tatou iloiloina ma le faaeteete ia upu taʻitasi ina ia iloa ai le agaga alofa o le Atua o le peteriaka.

Aua neʻi o tatou lē amanaʻiaina nei upu, ae seʻi o tatou manatunatu i le faigatā o lenei poloaʻiga. ‘Ua fetalai mai o ia, ‘inā alu ‘ese ia i lou nu‘u ma lou ‘āiga ma le ‘āiga o lou tamā, ma alu atu i le nu‘u ‘ou te fa‘aali atu ai ‘iā te oe. Tuu, fai mai o ia, le mea e iloa ma faatuatuaina, ae sili atu i le le iloa ma le le masani ai. Vaʻai pe na faapefea ona aʻoaʻoina le tagata amiotonu mai lava i le amataga e sili atu i mea e lē vaaia nai lo o mea e vaaia ma le lumanaʻi nai lo o mea ua i ona lima. E lei poloaiina o ia e faia se mea e le taua; (faatonuina) e tuua le laueleele sa ia nofo ai mo se taimi umi, e tuua lona aiga uma ma le aiga atoa o lona tama, ma alu i le mea na te le iloa pe popole. E leʻi taʻu atu e (le Atua) po o fea le atunuu na ia manaʻo e toe nofo ai o ia, ae o le le mautonu o Lana poloaiga na ia tofotofoina ai le amioatua o le peteriaka: alu ia, na ia fai mai ai, i le laueleele, ma o le a ou faaali atu ia te oe. Mafaufau, pele e, o se agaga faaeaina, e le o i ai i soo se tuinanau po o se masani, na manaomia e faataunuu ai lenei poloaiga. O le mea moni, afai e oo lava i le taimi nei, ina ua uma ona salalau le faatuatuaga amioatua, e toatele ua pipii mau i le masani lea e sili ai ona latou filifili e siitia mea uma nai lo le o ese, e tusa lava pe talafeagai, le nofoaga sa latou nonofo ai, ma e tupu lenei mea. , e le gata i tagata masani, ae faʻapea foʻi ma i latou ua litaea mai le pisapisao o le olaga i aso faisoo ma ua filifilia le olaga monastic - ona sili atu ai lea o le natura o lenei tagata amiotonu e le fiafia i se poloaiga ma faʻatuai i le faataunuuina. lea. Alu ia, o lana tala lea, tu‘u ia i ou ‘āiga ma le ‘āiga o lou tamā, ma e alu i le nu‘u ‘ou te fa‘aali atu ai ‘iā te oe. O ai o le a le fenumiai i ia upu? E aunoa ma le taʻuina atu ia te ia o se nofoaga po o se atunuu, (le Atua) e tofotofoina le agaga o le amiotonu i sea tulaga le mautonu. Ana faapea na tuuina atu se poloaiga faapena i se isi tagata, o se tagata masani, semanu na te faapea atu: ia faapea lava; ua e poloai mai ia te au ou te tuua le laueleele o loo ou nofo ai nei, o lo’u aiga, o le aiga o lo’u tama; ae aiseā e te lē taʻu mai ai iā te aʻu le mea e tatau ona ou alu i ai, ina ia ou iloa ai le mamao? E faapefea ona ou iloa o lena laueleele o le a sili atu ona lelei ma fua mai nai lo lenei o le a ou tuua? Ae o le tagata amiotonu e leʻi tautala pe mafaufau i se mea faapena, ma, i le vaʻavaʻai i le taua o le poloaiga, na ia sili atu i le le iloa nai lo le mea o loʻo i ona lima. E lē gata i lea, ana lē maua e ia se agaga faaeaina ma se mafaufau poto, ana lē maua e ia le tomai e usiusitai ai i le Atua i mea uma, semanū na te fetaiaʻi ma se isi toʻatugā tāua—le maliu o lona tamā. Tou te iloa le tele o taimi, ona o pusa maliu o o latou aiga, na mananao e feoti i nofoaga na faamuta ai ola o latou matua.

4. O lenei, o lenei tagata amiotonu, ana lē alofa tele i le Atua, e tatau fo‘i ‘ona mafaufau i lenei mea, ‘ona o le alofa o lo‘u tamā ‘iā te a‘u, ‘ua tu‘ua e ia lona nu‘u, ‘ua lafoa‘i e ia ana masani tuai, ma ‘ua manumalo ai. mea uma (faalavelave), na oo mai lava iinei, ma toetoe lava a mafai e se tasi ona fai mai, ona o aʻu na maliu ai o ia i se nuu ese; ma e tusa lava pe a mavae lona maliu, ou te le taumafai e toe totogi atu ia te ia i se mea, ae malolo, ma tuua, faatasi ma le aiga o loʻu tama, lona pusa maliu? Peitai, e leai se mea e mafai ona taofia lona naunautaiga; O le alofa i le Atua na foliga mai ai e faigofie ma faigofie mea uma ia te ia.

O lea la, le au pele e, o le finagalo malie o le Atua i le peteriaka e matua tele lava! O i latou, ua ia fetalai mai ai, Ou te faamanuia atu i e faamanuia ia te oe; Ma o le a ou fetuuina i latou oe fetuu ia te oe, ma ona o oe o le a faamanuiaina aiga uma o le lalolagi. O le isi meaalofa lenei! O tagata uma, fai mai o ia, o le a taumafai ituaiga o le lalolagi ia faamanuiaina i lou suafa, ma o le a latou tuuina atu lo latou mamalu silisili i le tauaveina o lou suafa.

Ua e vaai i le le avea o se matua po o se isi lava mea e mafai ona noatia ai o ia i le olaga faaleaiga sa avea ma faalavelave ia te ia; na i lo lea, o le alofa i le Atua na manumalo ai i mea uma. O le mea lea, pe a fiafia le agaga ma gauai atu, e manumalo i mea faʻalavelave uma, e faanatinati mea uma i lana mea e sili ona fiafia i ai, ma e tusa lava po o a faigata e oʻo mai i ai, e le faʻatuai e i latou, ae o mea uma e alu i tua ma e leʻi tu aʻo leʻi oʻo i le mea na te maua. manao. O le mafuaaga lena o lenei tagata amiotonu, e ui lava sa mafai ona taofiofia o ia ona o le matua ma le tele o isi mea faalavefau, ae sa ia motusia uma noanoataga, ma, e pei o se taulealea, malosi ma le le faalavelaveina i soo se mea, sa ia faanatinati ma faataalise e faataunuu le poloaiga a le Alii e. Ma e le mafai e soʻo se tasi e filifili e faia se mea mamalu ma le lototoa e faia e aunoa ma le faʻaauupegaina o ia lava i luma atu o mea uma e ono faʻalavelave ai sea atinaʻe. Na iloa lelei e le tagata amiotonu lenei mea, ma na ia tuua mea uma e aunoa ma le gauai atu, e aunoa ma le mafaufau i le masani, po o le aiga, po o le fale o lona tama, po o le pusa maliu o lona (tama), po o lona matua, na ia taulai uma atu i ai ona manatu, e peisea'ī. ia faataunuuina le poloaiga a le Alii. Ona oo mai ai lea o se vaaiga matagofie: o se tamaloa ua matua tele, ma lana ava, ua matua foi, ma le tele o pologa, o loo feoai, e oo lava i le le iloa po o fea e gata ai lona feoai solo. Ma afai e te mafaufau foi i le faigata o auala i lena taimi (ona le mafai lea, e pei o le taimi nei, ona faʻalavelave saoloto i se tasi, ma faʻapea ona faia le faigamalaga ma le faigofie, aua i nofoaga uma sa i ai pulega eseese, ma e tatau ona auina atu tagata faimalaga. mai le tasi matai i le isi ma e toetoe lava o aso uma e siitia mai lea malo i lea malo), semanu ua lava lea tulaga o se faalavefau mo e amiotonu pe ana leai sona alofa tele (mo le Atua) ma le saunia e faataunuu Lana poloaiga. Ae na ia saeia uma nei mea faalavefau e pei o se faamoega atupepa, ma… ina ua faamalosia lona mafaufau i le faatuatua ma gauai atu i le silisiliese o Lē na folafola mai, na ia alu atu ai i lana malaga.

Pe e te iloa ea e lē faalagolago uma le amio lelei ma le leaga i le natura, ae o la tatou filifiliga saoloto?

O lea, ina ia tatou iloa po o le ā le tulaga na iai lenei atunuu, na ia faapea mai ai: Sa nonofo sa Kananā i le lalolagi i lenā taimi. Amuia Mose na faia lenei faamatalaga e le aunoa ma se faamoemoega, ae ina ia e iloa ai le atamai o le peteriaka ma mai le mea moni o ia, talu ai o nei nofoaga o loʻo nofoia pea e sa Kanana, sa tatau ona ola e pei o se tagata feʻaveaʻi ma faʻafefe, e pei o nisi. le tagata mativa fa'ate'aina, e pei ona tatau ai, atonu, e leai se malutaga. Ae na te leʻi faitio foi e uiga i lenei mea, ma e leʻi fai mai: o le a lenei mea? O aʻu, o lē na ola i lea mamalu ma le faʻaaloalo i Harran, e tatau nei, e pei o se tagata e leai ni aʻa, e pei o se tagata feʻaveaʻi ma se tagata ese, e nofo iinei ma iinei ona o le alofa mutimutivale, saili le filemu mo aʻu lava i se sulufaiga mativa - ma e le mafai foi ona ou mauaina, ae ua faamalosia loʻu nofo i faleʻie ma faleoo ma onosaia isi mala uma!

7. ‘Ae peita‘i, ‘ina ‘ia lē fa‘ateleina le a‘oa‘o atu, ‘ia tatou tu‘u ai iinei ma fa‘ai‘u le ‘upu, ma ole atu i lo ‘outou alofa, ‘ia ‘outou fa‘aa‘oa‘o i le amio fa‘aleagaga o lenei tagata amiotonu. E moni, o le a matua uiga ese lava pe afai, a o lenei tagata amiotonu, ua valaauina mai (lona) laueleele i (seisi) laueleele, na faaalia le usiusitai e le o le matua, po o isi faalavelave tatou te faitauina, po o le faaletonu o le (ona) O le taimi, po o isi faigata na mafai ona taofia ai o ia, sa le mafai ona taofia o ia mai le usiusitai, ae, o le motusia o noataga uma, o ia, le toeaina, sola ma faanatinati, e pei o se talavou fiafia, ma lona toalua, tuagane ma pologa, e faataunuu. o le poloaiga a le Atua, o i tatou, i se isi itu, e le valaauina mai le lalolagi i le lalolagi, ae mai le lalolagi i le lagi, tatou te le faaalia le maelega tutusa i le usiusitai e pei o le amiotonu, ae o le a tatou tuuina atu mafuaaga gaogao ma faatauvaa, ma o le a tatou faia. aua le aveesea e le silisiliese o folafolaga (a le Atua) po o le le taua o le mea e vaaia, e pei o le lalolagi ma le tumau, po o le mamalu o le Valalaau, - i se isi itu, o le a tatou iloa ai le le gauai atu lea tatou te mananao ai i le le tumau nai lo. o le tumau pea, o le lalolagi i le lagi, ma o le a tatou tuuina le mea e le mafai ona muta i lalo ifo nai lo le mea e lele ese ae lei aliali mai.”

Punavai: St. John Chrysostom. Talanoaga i le Tusi o Kenese.

Talanoaga XXXI. ‘Ona avatu ai lea e Tara o vai ‘iā Aperamo ma Nakori ona atali‘i, ma Lota le atali‘i o Arana lona atali‘i, ma Sarai le avā a lona afafine, le avā a Aperamo lona atali‘i; na alu atu i le nuu o Kanana, ua oo atu i Karana, ma mau ai iina (Kene. XI, 31).

Ata fa'ata'ita'i: Eperu Feagaiga Tuai.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -