9.1 C
Brussels
Aso Tofi, Me 9, 2024
aganuuReligion's In Today's World – Mutual Understanding or Conflict (Mulimuli i manatu...

Religion's In Today's World – Mutual Understanding or Conflict (Mulimuli i manatu o Fritjof Schuon ma Samuel Huntington, i le femalamalamaa'i po o fete'ena'iga i le va o lotu)

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Saunia e Dr. Masood Ahmadi Afzadi,

Dr. Razie Moafi

FAATOMUAGA

I le lalolagi faʻaonaponei, o le tulaga e fesoʻotaʻi ma le televave o le faʻateleina o le numera o talitonuga ua manatu o se faʻafitauli tele. O lenei mea moni, i le faatusaina ma feteenaiga uiga ese e aliali mai i fafo e uiga i le natura o le faatuatua, e faavaivaia ai le malamalama o le aa o talitonuga faalelotu. O nei faamasinoga e oo lava ina faaosofia ai i nisi tagata le manatu faapea o atunuu taitasi, e faavae i o latou manaoga, e faia ai se lotu, ma o le Atua o lenei tapuaiga, pe o ni mafaufauga po o se mea moni, o se mea faavalevalea ma e le moni.

O le fofo o le faafitauli o loʻo faʻapipiʻiina i le monotheism. O lenei vaaiga ua molimau mai ai o lotu uma e afua mai i le puna e tasi, e pei ona faaalia i le autasi o le faamasinoga tonu. Ona o lenei mea moni, oi latou uma, mai le vaaiga o le vavalalata, e tasi, ae i lo latou faʻaaliga fafo, latou te eseese. O le mea lea, o monotheists ma tagata mafaufau-filosofia, e aofia ai Schuon, na faʻatulagaina autu nei mo le talanoaina: "Sailia o auala e fuafua ai le faagasologa o le faʻateleina o le numera o lotu", "Logatasi faʻalelotu" ma le "Tulafono Faʻa-Islam".

O le galuega a lenei tusiga o le suʻesuʻeina, auʻiliʻili ma faʻamatalaina manatu o monotheists ma tagata mafaufau-filosofia mai le vaaiga a Schuon ma le faʻavae faʻapitoa o le "Monotheism and Theology", faʻapea foʻi ma le faia o se suʻesuʻega faʻatusatusa i le va o manatu o Schuon ma Huntington fou. manatu "Clash of Civilizations".

O manatu e lua o loʻo faʻavaeina ai lenei tusiga o loʻo i ai le manino ma o loʻo i ai faʻamaoniga e le mafaafitia o le loloto o latou manatu, e afua mai i aʻa o le mealilo o tapuaiga, faʻaaliga faʻaagafesootai ma aganuu, faʻaaloalo i manatu o le toʻatele o tagata tomai ma teteʻe o tofiga na fautuaina.

  1. SEMANTIKA O LE TAPU

O le faaupuga "tapuaiga" e sau mai le upu Latina "religo" ma o lona uiga o le tuufaatasia i luga o se faavae mama, faatoilaloina fevaevaeaiga, faatuatua lelei, tu ma aga masani lelei.

E tutusa ma le uiga o lenei manatu, ua avea o se faamalamalamaga o le aganuu o tapuaiga, o le upu e iai aʻa Eleni "religale", o lona uiga.

“matua pipii atu.” O lenei upu e iai lona uiga e faasino i le pipii atu o se tasi i le tapuaʻiga masani.

O le uiga masani e taliaina o le upu “lotu” o “se sootaga patino a se tasi ua i ai se manatu faufau o se mea moni atoatoa.” (Hosseini Shahroudi 135:2004)

I Farsi, o le uiga ma le taua o le upu "religo" o lona uiga o le "lotomaualalo, usiusitai, mulimuli, faʻataʻitaʻiga, faʻamavae ma taui".

I le gasologa o tausaga, ua faauigaina e tagata mafaufau o le lalolagi i Sisifo le "religo" o se faaupuga o lona uiga "ia ifo i le Atua" ma i aso nei o lenei faauigaga ua fesiligia. I lona faauigaina muamua i le tulaga o le "lotu" na i ai se aafiaga malosi ia i latou e malamalama i lona uiga. (Javadi Amoli 93:1994)

Mo Javadi Amoli, o le uiga fa'aupuga o le faaupuga "lotu" o "se tuufaatasiga o manatu, amio mama, tulafono ma tulafono, tulafono faatonutonu e pulea ma aʻoaʻoina sosaiete a tagata." (Javadi Amoli 93:1994)

O loʻo faʻaaogaina e le au faʻaaupuga faʻapeteriaka le upu "lotu", e faʻatatau i lona uiga i le "faʻamaoniga faamaoni o aʻoaʻoga faʻaleaʻoaʻoga i amioga ma amioga a se tagata poʻo se vaega o tagata". E latou te lē faafitia, ae latou te lē taliaina foʻi lenei faauigaga e saʻo, ma finau mai: “Afai e saʻo lenei faauigaga, e mafai la ona taʻua faiga faa-Komunisi ma le faasaolotoina o le 'lotu.' O le upu e fausia e le mafaufau ma le poto o le tagata, ae ina ia mafai ona malamalama lelei i se manatu faʻapitoa, e faʻatonuina e le au peteriaka le mafaufau e uiga i lona uiga faʻapitoa, lea e tatau ona faʻaopoopo i ai lona uiga o lona Atua. tupuaga. (Malekian, Mostafa "Rationality and Spirituality", Tehran, Contemporary Publications 52: 2006)

Fai mai Nasr: "O le lotu o se talitonuga lea e tuʻuina atu ai le faatulagaga lautele o le tagata i le lotogatasi ma le Atua, ma i le taimi lava e tasi e faʻaalia i le faatulagaga lautele o sosaiete" - "I Islama - Omat" poʻo tagata o le Parataiso. . (Nasr 164:2001)

2. VAEGA FAAVAE FA'AVAE MO LE FA'ATASI O FA'ATA'IGA

2. 1. TUUINA ATU O LE TOTONU O LE LOTOGATASI O TAPU

E talia e le au tapua'i tu ma aga faapeteriaka manatu o Schuon i totonu

"Theory of Unity of Religions" mo le masani ma le tulafono.

Ua talitonu Dr. Nasr e le tatau i tagata o loo i luga ona finauina le fesili po o le fea lotu e “sili atu” ona o le mea moni e faapea o tapuaiga tetele uma e tasi e iai le amataga. Mai le vaaiga o le faʻaaogaina ma le gaioiga i vaitau faʻasolopito faapitoa, o fesili e tulaʻi mai e uiga i le i ai o avanoa mo faʻataʻitaʻiga faaleagaga. (Nasr 120: 2003) Na ia faamamafaina o lotu uma o se Faaaliga Paia, ae i le taimi lava e tasi - e "faʻapitoa", ma o le mea lea, o le tala a le tusitala, o le mea moni atoatoa ma le auala e ausia ai lona uiga o loʻo i totonu o le manava. o ia lava lotu. E tusa ai ma manaoga faaleagaga o tagata, o loo faamamafaina ai tulaga faapitoa o le upumoni. (Nasr 14:2003)

Mai le manatu o Schuon, o le tele o lotu, e aofia ai le faatasi ma le Silisili Ese, e mafai ona taliaina e avea ma faavae sili ona taua ma le auala e mafaufau ai. E tusa ai ma le tele o tulafono a Islama, o lotu eseese e iloga i le eseesega i tapuaiga ma tatalo, ae o nei eseesega e le o faia se sao faapitoa i le uiga lautele o le lotogatasi. O lotu ma o latou aulotu o loo saili ma malamalama i le upumoni silisili. Latou te faaigoaina le faagasologa i igoa eseese, ae o le mea moni o le faamoemoega o tapuaiga taitasi o le taitai atu lea o le tagata i le upumoni tumau, e le mafai ona faaumatia ma faavavau. O le tagata i lana faaaliga faalelalolagi e le faavavau, ae e le tumau.

Friedrich Schleiermacher (1768-1834), Frittjof Schuon - o se faʻaauau ma mulimuli i lona talitonuga, ma ana tamaiti aʻoga o loʻo tuʻufaʻatasia i le suʻesuʻega e faapea i luga o le faavae o lotu uma o loʻo i ai se "Divine Unity". (Sadeghi, Hadi, "Introduction to the New Theology", Tehran, Lomiga "Taha" 2003, 77:1998)

Ua faaalia le anoanoaʻi o lotu ona o le eseese o faalogona ma lo latou faatatauga.

E tusa ai ma le faamatalaga a Legenhausen, o le aafiaga faalelotu “natia” o loo i totonu o le ute o lotu uma. (Legenhausen 8:2005)

William Chittick ei ai se faʻamatalaga patino o manatu o Schuon. E talitonu o ia o le lotogatasi o lotu e mafua mai i le faʻaaloalo mo le lagona o le saʻo, o le amio ma le paia o loʻo faʻaalia i totonu o Islama, na nono mai le Sufism. (Chittiq 70:2003)

O i latou o loo mulimuli i uputuu faapeteriaka ua latou tautino mai le moni o le Atua e toatasi o loo tuufaatasia ai lotu uma. E talitonu i latou o lotu uma e iai le amataga paia ma o avefeʻau mai lugā, e foliga mai o se faitotoʻa i le Atua, lea e liliu atu ai i le ala i le Atua. O le mea lea, oi latou uma o tulafono fa'aalia mai le Atua, o lona pupula e ta'ita'i atu ai i le upu moni atoatoa.

O ē e mulimuli i tu ma aga faapeteriaka e taulaʻi faapitoa atu i lotu e lē tupuga mai i le gafa o Aperaamo. Latou te suʻesuʻeina le uiga o le amataga o le Taoism, Confucianism, Hinduism ma le lotu o paʻu mumu. (Avoni 6:2003)

O le au faʻamatalaga a le au mulimuli i tu ma aga faapeteriaka o le aʻoga o le "Mafuaaga Faʻavavau" e le o faasino i faʻapitoa o se lotu faʻapitoa, ae faʻapipiʻi uma i luga o le tofi mauoa o Isalama, i tua atu o lona loloto faʻatusa, ma luga o le Hindu ma le mauoa. o talatuu o fa'ata'ita'iga a lotu papalagi ma isi talitonuga. ( Nasr 39:2007 ) E talitonu i latou o loo lagolagoina le manatu o le Autasi Paia e tutusa uma le uiga o lotu uma. E tasi lava le latou fe'au ae ese le faauigaina. Ua latou talitonu i le molimau o lotu uma e afua mai i le puna e tasi - e pei o se penina, o lona autu o se faavae, ma o ona fafo e eseese uiga. E faapena le fa'aaliga i fafo o lotu, ma se faiga ma'ale'ale ma le ta'ito'atasi e iloa ai o latou eseesega. (Nasr, Kenese 559).

E tusa ai ma le manatu o Schuon, o le pito i luga o le pyramid o loʻo faʻatusalia ai le manatu o le tulaga o le tagata, faʻatasi faʻatasi e ala i le lotogatasi o le tupuaga paia. A o alu ese se tasi mai le tumutumu, e aliali mai se mamao, faʻateleina i le faʻatusatusaga, faʻaalia ai eseesega. O lotu, mai le vaaiga o lo latou uiga paia ma mea e aofia ai, ua iloa o le uluai ma na o le upumoni, ae e ala i lo latou faaaliga i fafo, e leai se tasi oi latou e i ai le pule atoatoa.

Va'ai i mata o tagata e mulimuli i tu ma aga faapeteriaka, soo se tapuaiga monotheistic e lautele ma e tatau ona manatu i ai. E tatau ona amanaia o ia ituaiga lotu e iai lona lava uiga, lea e le tatau ona faʻatapulaaina ai le aia tatau o isi lotu.

2. 2. O LE LOTO FA'AIA O FA'ATA'IGA MAI LE MANATU O SCHWON.

Mai le vaaiga a tagata e mulimuli i tu ma aga faapeteriaka, o lotu uma na muai tauaveina se lotogatasi i totonu. Na taʻua muamua e Schuon le lotogatasi Paia o lotu. O le isi faaliliuga o manatu o Schuon e faamaonia ai lona talitonuga e le sili atu i le tasi le upumoni o loo iai i lotu. Ua na'o tulaga fa'asolopito ma agafesootai e mafua ai ona eseese ituaiga ma fa'auigaga a lotu ma tu ma aga. O lo latou fa'ateleina ona o fa'agasolo fa'asolopito, ae le o mea o lo'o i ai. O lotu uma i le silafaga a le Atua ua fai ma sui o le faaaliga o le upumoni atoatoa. Schuon e faatatau i le manatu o le lotogatasi Paia o lotu, faʻamalamalamaina o latou uiga o se vaega o se lotu e tasi, o se tu masani, e leʻi maua mai le poto mai lo latou tele. O le aafiaga o le Sufism ma le talitonuga faa-Islam, o lana vaaiga i le lotogatasi Paia na faamamafaina ai le i ai o se sootaga i le va o lotu. O lenei manatu e le teena ai le avanoa e suʻesuʻe ai e uiga i eseesega i le va o lotu, e oʻo lava i le fautuaina e fai se faʻamatalaga i le fesili i le puna o le Faaaliga o loʻo i ai le mea moni atoatoa. O le upu moni fa'atulagaina fa'a-fa'atonu e avea ma amataga o fa'aaliga o fa'atonuga fa'ale-aganu'u e feso'ota'i ma lotu. E faavae i luga o lenei mea, na finau ai Schuon: lotu e le sili atu ma le tasi le upumoni ma le fatu. (A'oga 22:1976)

O le Exoterism ma le Esotericism o auala o lotu, e aofia ai tulafono ma aʻoaʻoga faʻa-Islam ("exo" - ala i fafo; "eso" - ala i totonu), o loʻo faʻatusalia ai manatu o le lotogatasi o lotu e faasino i le Atua e toʻatasi. O auala e lua, o loʻo i ai galuega faʻatasi, e tatau foi ona vaʻaia e ese mai le tasi i le isi. E tusa ai ma le Schuon, o le ala i fafo e fausia ai le tu masani, ma o le auala i totonu e fuafua ai lona uiga ma lona uiga, ma faʻaalia lona uiga moni. O le mea e tuufaatasia ai lotu uma o le “Divine Unity”, o lona faaaliga i fafo e le o aofia ai le faamaoni o le upumoni, ae o le upumoni lava ia i lona uiga o se faaaliga o le lotogatasi. O le moni aʻiaʻi o lotu uma i lona totonugalemu o loʻo i ai le lotogatasi ma le tasi, ma o le mea moni lea e le mafaafitia… O le tutusa o lotu taʻitasi ma le mea moni lautele e mafai ona faʻatusalia o se foliga faʻataʻitaʻi ma se autu masani - o se mata, se liʻo, se koluse poʻo se koluse. se sikuea. O le eseesega e mauaa i le va oi latou e faavae i luga o le nofoaga, aiga faaletino, ma foliga vaaia. (A'oga 61:1987)

E talia e Schuon o se tapuaiga moni lea e iai se uiga tau a'oa'oga ma se fa'atonuga manino. E tatau foi ona i ai se taua faaleagaga, o lana savali e le o se filosofia ae o se tupuaga paia, taulaga ma faamanuiaga. Na te iloa ma talia o lotu uma e aumaia Faʻaaliga ma le malamalama e le gata i le Finagalo Paia. (Schuon 20:1976) Ua faailoa mai e Schuon le talitonuga faa-Islam e ala i le faasino atu i le lotogatasi i le va o setete o le 'alofa', 'alofa' ma le 'poto' o loʻo i totonu uma o le faa-Iutaia ma le faa-Kerisiano. Na ia tuʻuina i se tulaga maualuga atoatoa lotu autu e tolu - Iutaia, Kerisiano ma Islama, lea e afua mai i le gafa o Aperaamo. O taʻutinoga a lotu taʻitasi i le tulaga maualuga e faifua ona o eseesega o loo iai. O le mea moni, i le malamalama o le faʻataʻitaʻiga, e taʻitaʻia ai le manino e ese mai mea i fafo o loʻo faʻavaeina ai lotu. E na'o lo latou uiga i totonu e ta'ita'iina atu ai i le fa'amasinoga manino o le fa'atasi ma le Atua. (A'oga 25:1976)

3. O LE FAAVAE O LE “TAʻATAʻIGA O LE LĒ OTI” MAI LE MANATU O SCHWON.

"Theology of Immortality" o se aʻoaʻoga faʻapitoa faʻapitoa e tuʻufaʻatasia e se manatu masani masani a le au atamamai avant-garde - faifilosofia, e pei o René Genome, Coomaraswamy, Schuon, Burkhart, ma isi. i le upu moni muamua o le faavae lea o tu ma aga fa'alelotu a lotu uma mai le lotu Puta i le Kabbalah, e ala i fa'ata'ita'iga masani o le fa'aKerisiano po'o le isalama. O nei postulates, ei ai lona taua, e fai ma sui o le tulaga maualuga o le olaga o le tagata.

O lenei manatu e molimau i le lotogatasi i le faavae o tapuaiga uma, o latou tu ma aga, nofoaga ma le mamao faaletino e le suia ai le tumau o le poto. E iloa e lotu taitasi upumoni e faavavau i lona lava ala. E ui i o latou eseesega, ae ua taunuu lotu i se malamalamaga autasi o le natura o le Upu Moni e Faavavau e ala i le suesueina. O tagata e mulimuli i tu ma aga, latou te ta'utino le manatu autasi i le fesili o le fa'aaliga i fafo ma totonu o lotu, e fa'avae i luga o le poto o le tino ola pea, i le iloaina o le mea moni fa'asolopito.

Na talitonu Nasr, o se tasi o tagata suʻesuʻe taʻutaʻua, o le “Theology of Immortality” e mafai ona avea ma ki i se malamalamaga atoatoa i lotu, ma amanaʻia le eseesega i lo latou va. O le tele o tapuaiga e faavae i luga o le le mautonu ma eseesega i faaaliga o le Faamanatuga. (Nasr 106:2003)

Na manatu Nasr e tatau i soo se tagata suʻesuʻe e talia ma mulimuli i se "aʻoaʻoga o le tino ola pea" e tatau ona tuuto atoatoa ma tuuto atu le mafaufau ma le agaga i le Faamanatuga. O le fa'amaoniga atoatoa lea o le fa'aolaina o le malamalama moni. I le faatinoga, e lē taliaina e tagata suʻesuʻe uma seʻi vaganā ai Kerisiano faamaoni, Puta, ma Musolemi. I le lalolagi taumatematega, e matua faigata lava ona maua le manino atoatoa. (Nasr 122:2003)

I manatu o Schuon ma ona soo, o le "manatu o le tino ola pea" o loʻo tuʻuina i lalo o le lautele, ma faailogaina lona maualuga maualuga i totonu o Islama. O le sini o le lautele o le tuufaatasia lea o tu ma aga a lotu uma. Mai lava i le amataga, na manatu Schuon o Islama e na o le pau lea o le auala i se iuga, e pei o le "Theology of Immortality", "Eternal Reason" poʻo

“O le Lotu Ola pea.” I ana suʻesuʻega na ia tuʻuina ai le "Taulotu e Ola pea" i luga aʻe o tulafono paia, e le faʻatapulaaina e faʻavae.

I tausaga mulimuli o lona olaga, na malaga atu Schuon i Amerika. I lana aʻoaʻoga o le lautele, o manatu fou e uiga i sauniga, lea e taʻua o le "Cult" i le Igilisi, e aliali mai foi. O lenei upu e ese mai le uiga o le upu "Sect". “Sect” o lona uiga o se vaega toʻaitiiti o loʻo taʻutinoina se lotu e ese mai le masani, e iai ni manatu ma tu masani. Sa ia taumamao mai i ē e tapuaʻi i lotu autū. O sui o le "tapuaiga" o se vaega toʻaitiiti o tagata tapuaʻi o lotu e le faʻasalalau ma manatu faʻafefe. (Oxford, 2010)

Fa'amatalaina le faavae o le "Theology of Immortality of Religions", e mafai ona tatou fa'avasegaina itu e tolu:

a. O lotu tautasi uma e faavae i le autasi o le Atua;

e. Fa'aaliga i fafo ma le uiga totonu o lotu;

i. Faaalia o le lotogatasi ma le poto i tapuaiga uma. (Legenhausen 242:2003)

4. O LE LOTO FA'A'IA MA LE FA'AMATALAGA O FA'ATA'IGA

O a'oa'oga a Schuon, faatasi ai ma ona uiga faapalepale i eseesega o le faatuatuaga, e le tuuina atu ai ana tautinoga ma finauga i luga o tagata talitonu faamaoni i mataupu o la latou lava tapuaiga. (Schuon, 1981, p. 8) O i latou e mulimuli i ana aʻoaʻoga latou te manatu o le solitu o se ituaiga o le faapalepale ma, i le saʻo ma le le fiafia, e talia eseesega i le faatuatuaga o isi nuu. O le ute o

o le aʻoaʻoga e matua tutusa lava ma faʻaaliga o Sufism. Ae ui i lea, o eseesega i foliga vaaia i fafo o tulafono faʻa-Islam ma Sufism o loʻo i ai. O le mea lea, o Schuon ma le au lagolago o lana aʻoaʻoga e tausisi i le suʻesuʻega o le i ai o eseesega i le va o lotu ma le faʻatuatua. O le mea taua i le eseesega e tupu mai i le natura o le faʻaaliga, e uiga i faʻaaliga fafo ma totonu. O le au faamaoni uma e folafola atu lo latou faatuatua, e ala i mea mai fafo, lea e le tatau ona taitai atu ai i se faauigaga o foliga vaaia, ae e tatau ona fesootai ma le ute o talitonuga o tagata lilo i le lotu. O le faʻaaliga i fafo o le "Tulafono Faʻa-Islam" o se faʻaputuga o manatu, poto ma galuega mo le viiga o le Atua, e aʻafia ai le vaaiga i le lalolagi ma aganuu a le sosaiete, ma o le faʻaaliga faʻalilolilo o loʻo tauaveina le uiga moni o le lotu. O lenei faʻamatalaga e uiga i faʻaaliga fafo ma totonu e mautinoa lava e taʻitaʻia ai faʻaiʻuga o feteʻenaʻiga i le va o talitonuga ma lotu, ae ina ia taunuu i le manatu o le lotogatasi i le va o lotu e tatau ona taulai atu i le ute o talitonuga faavae.

Na tusi Martin Lings: “O tagata talitonu i lotu eseese e pei o ni tagata i lalo o le mauga. O le feaei, latou te oo i le tumutumu.” (“Khojat”, tusi #7 itulau 42-43, 2002) O i latou na taunuu i le tumutumu e aunoa ma le malaga atu i ai, o tagata popoto – o tagata popoto o loo tutū i le faavae o lotu ua uma ona ausia le lotogatasi, o se taunuuga o le autasi ma le Atua. .

Mo Schuon, o le tuʻuina atu o se manatu faʻatapulaʻaina i luga o le faʻatuatua e matautia (Schoon p. 4, 1984), i le isi itu, o le talitonu i le moni o soʻo se lotu e le o se ala i le faaolataga. (Schuon p. 121, 1987) E talitonu o ia e na o le tasi lava le ala o le faaolataga mo tagata; o le faaaliga o le tele o Faaaliga ma uputuu o se mea moni. O le finagalo o le Atua o le faavae lea o le eseesega lea e taitai atu ai i lo latou autasi autu. O faʻaaliga i fafo o lotu e mafua ai le le fetaui, ma o talitonuga i totonu o aʻoaʻoga - faʻatasi. O le autu o mafaufauga a Schuon o le fua lea o faʻaaliga fafo ma totonu o lotu. O le puna o le tapuaiga moni, i le tasi itu, o le faaaliga Paia, ae i le isi, o le malamalama i totonu o le tagata, o le totonugalemu foi lea o mea uma.

I le fa'amatalaina o fa'amatalaga a Schuon, na fa'asoa ai e Nasr e uiga i le fa'aalia o le popole i totonu o Schuon e fa'atatau i itu fa'aleagaga o lo'o i totonu o ana a'oa'oga, ma le leai o se manino faaleagaga. E i ai foi lona manatu o le faaaliga i fafo o lotu o loo tauaveina ai le manatu o le lotogatasi Paia, lea, e tusa ai ma lotu eseese, predispositions, siosiomaga ma mataupu faavae o latou aulotu, e faatupuina ai le moni o tagata taitoatasi. O le ute o le poto uma, tu ma aga, tu ma aga, faatufugaga ma nofoaga fa'alelotu o fa'aaliga tutusa i tulaga uma o le vaalele o le tagata-fa'atotonugalemu. E talitonu Schuon o loʻo i ai se maa taua i totonu o lotu uma. E tusa ai ma ia, o Islama ua salalau atu i le lalolagi atoa ona o lona taua e maua mai i se punaoa e le faatapulaaina. Ua talitonu o ia o le tulafono faa-Islam, mai le vaaiga o lona aano ma le taua, e fai ma sui o se taua tele, lea, ua faaalia i le tulaga o le tagata lautele i le atoaga o lagona ma isi lagona, e foliga mai e faatatau. (Schoon 26:1976) Ua foafoaina ma faaalia e le Atua le tulaga faalelagi ma Faaaliga e ala i lotu eseese. I tu ma aga uma Na te fa'aalia Ona itu e fa'aalia ai Lona taua silisili. O lea la, o le anoanoaʻi o lotu o le iʻuga tuusaʻo lea o le tamaoaiga e lē gata o le iai o le Atua.

Fai mai Doctor Nasr i ana galuega faasaienitisi: "O tulafono faa-Islam o se faataitaiga mo le ausiaina o le lotogatasi ma le lotogatasi i le olaga o le tagata." (Nasr 131: 2003) O le ola e tusa ai ma tulafono a Islama, mulimuli i mataupu faavae i fafo ma totonu, o lona uiga o loʻo i ai ma iloa le uiga moni o le olaga. (Nasr 155:2004)

5. FAAMANUIAINA O LE ANU’U O LE FESOASOANI I FAIGALUEGA

O tagata e mulimuli i tu ma aga faapeteriaka e tumau pea le suʻesuʻega o le i ai o se tasi natia muamua i totonu i le va o lotu. E tusa ai ma i latou, o le faʻateleina i le fusi o le tagata vaaia o se faʻaaliga faʻaalia o le lalolagi ma foliga vaaia i fafo o lotu. O le tulai mai o le upumoni atoatoa o le faavae lea o le lotogatasi. O le mea moni, e lē o le uiga o lenei mea o le lē amanaʻia ma manatu faatauvaa i uiga taʻitasi ma eseesega i le va o lotu. E mafai ona faapea mai: “O lena lotogatasi Paia - o le faavae o lotu eseese - e le mafai ona avea ma se isi lava mea nai lo le uiga moni - tulaga ese ma e le mafai ona suia. E tatau foʻi ona mātauina eseesega patino o lotu taʻitasi, lea e lē tatau ona faateʻaina pe taʻufaatauvaaina.” (Nasr 23:2007)

I luga o le fesili o le lotogatasi i le va o lotu, e faasoa mai e Schuon o le uluai poto e aumaia ai le paia, ae le o le faʻaalia: muamua - "E leai se aia tatau e sili atu i le upumoni Paia" (Schuon 8: 1991); lona lua, o le eseesega i le va o tu masani e mafua ai le masalosalo i tagata talitonu masalosalo e uiga i le moni o le poto e faavavau. O le upumoni paia—o le mea muamua ma le le mafai ona suia—ua na o le pau lea o le avanoa e mafua ai le maofa ma le faatuatua i le Atua.

6. VAAIGA AUTU O LE FAIA O LE TOTONU O LE CLASH OF CIVILIZATIONS.

6. 1. TUUINA ATU O LE Clash of Civilizations Theory Samuel Huntington - o se tagata Amerika mafaufau ma sociologist, o le na faia le "Clash of Civilizations" manatu (o se polofesa i le Iunivesite o Harvard ma le faatonu o le Organization for Strategic Studies i Amerika) i le 1992 na tuuina atu. o le “Clash of Civilizations” theory. O lona manatu na lauiloa i le mekasini "Faiga Faavae i fafo". O tali ma le fiafia i lona manatu ua fefiloi. O nisi e faaalia le naunau loloto, o isi e matuā tetee i lana vaaiga, ae o isi e matuā ofo lava. Mulimuli ane, na faia le aʻoaʻoga i se tusi tele i lalo o le ulutala lava e tasi “The Clash of Civilizations and the Transformation of World Order.” (Abed Al Jabri, Muhammad, History of Islam, Teheran, Institute of Islamic Thought 2018, 71: 2006)

Ua fa'atupuina e Huntington le su'esu'ega e uiga i le fetaui lelei o le fa'a-Islam ma le Confucianism, ma fa'atupu ai se fete'ena'iga ma tagata i Sisifo. Na ia manatu o le 21st seneturi o le seneturi o le feteenaiga i le va o tagata i Sisifo ma le Isalama ma le Confucianism, lapataia taʻitaʻi o atunuu Europa ma Amerika ina ia sauni mo le feteenaiga e ono tupu. Na ia fautua mai i le manaʻoga e taofia le faʻafeiloaʻiga o tagata Islama ma le Confucianism.

O le manatu o le aʻoaʻoga e taʻitaʻia ai fautuaga i le au faipule o le malo i Sisifo e faʻasaoina ma faʻamaonia la latou matafaioi iloga. O le talitonuga a Huntington o se poloketi fou e faʻamatalaina ai sootaga o le lalolagi ina ua maeʻa le paʻu o le Soviet Union i le vaitau o le bipolar i Sisifo, Sasaʻe, Matu ma Saute o loʻo tuʻuina mai ai le aʻoaʻoga o lalolagi e tolu mo talanoaga. Faʻasalalau faʻafuaseʻi vave, faʻafeiloaʻi ma le gauai tele, o le aʻoaʻoga e fai mai o lona faʻaalia taimi i tulaga o loʻo feagai ai le lalolagi ma se vacuum e mafua mai i le leai o se faʻataʻitaʻiga talafeagai. (Toffler 9:2007)

Ua faapea mai Huntington: “Na amanaʻia e le lalolagi i Sisifo i le vaitaimi o le Taua Malūlū, o faiga faa-Komunisi o se fili pepelo, ma taʻua ai o 'komunisi pepelo.' I aso nei, ua manatu tagata Musalimi o le lalolagi i Sisifo o lo latou fili, ua taʻua ai o le “Faaleaga i Sisifo.” I lona aano, o le Huntington Doctrine o se vaega o felafolafoaiga ma talanoaga taua e uiga i le taʻuleagaina o faiga faʻa-Komunisi i totonu o faʻalapotopotoga faʻapolokiki o Sisifo, faʻapea foʻi ma autu o loʻo faʻamatalaina ai le toe faʻafoʻisia o le faʻatuatua i Islama, e faʻataʻitaʻia ai suiga. I se aotelega: o le aʻoaʻoga o loʻo tuʻuina mai ai le manatu o le avanoa o se taua malulu fou, o se taunuuga o se feeseeseaiga i le va o malo e lua. (Afsa 68:2000)

O le faavae o le aoaoga faavae a Huntington e faavae i luga o le mea moni e faapea, faatasi ai ma le faaiuga o le tau malulu – o se vaitaimi o feteenaiga manatu e faaiuina ma amata ai se vaitau fou, o le talanoaga autu o le autu o se feteenaiga i le va o malo. Faʻavae i luga o faʻasalalauga faʻaleaganuʻu, na ia faʻamatalaina le i ai o tagata e fitu: Western, Confucian, Iapani, Isalama, Initia, Slavic-Orthodox, Latina Amerika ma Aferika. E talitonu o ia i le manatu o le suia o faʻasinomaga o le atunuʻu, e taulaʻi i le avanoa e toe mafaufau ai i sootaga a le setete ma se faʻamamafa i le faʻalauteleina o talitonuga ma tu ma aganuu. O le tele o mea e muai fuafuaina ai le suiga o le a fesoasoani i le pa'u o tuaoi faaupufai, ma i le isi itu, o vaega taua o fegalegaleaiga i le va o malo o le a fausia. O le ogatotonu o nei faʻamaʻi e foliga mai o loʻo i le va o tagata i Sisifo, i le tasi itu, ma le Confucianism ma Islama, i le isi itu. (Shojoysand, 2001)

6. 2. O LE FEFEAGAIGA I LE VAA O MALO E TUSA AI LE MANATU A HUNTINGTON.

I ana galuega, e taua ai e Huntington le tele o malo o le lalolagi ma faʻasino ma faʻamatalaina se feteʻenaʻiga i le va o le lua o malo autu - o le Isalama ma le Sisifo. E ese mai le feteenaiga ua taʻua, na te gauai atu foi i le isi, ma taʻua o se "feteʻenaʻiga vavalalata." Ina ia aloese mai ai, e faalagolago le tusitala i le manatu o le tuufaatasia o setete i luga o tulaga taua ma talitonuga masani. E talitonu le tagata suʻesuʻe o le tuʻufaʻatasia o lenei faʻavae e mausali ma o le a iloa e isi tagata le mamanu e taua tele. (Huntington 249:1999)

Na talitonu Huntington ua mou atu le iila o tagata papalagi. I le tusi "O le feteenaiga o malo ma le suiga o le faatulagaga o le lalolagi" na ia tuuina atu i le tulaga o se ata o le goto ifo o le aganuu Kerisiano i Sisifo mai le vaaiga o le tulaga faaupufai ma le tulaga faaleagaga o le faitau aofaʻi. E talitonu o ia o malo faʻapolokiki, tamaoaiga ma le militeli, faʻatusatusa i isi malo, o loʻo faʻaitiitia, e oʻo atu ai i faigata o se natura ese - maualalo le tamaoaiga, le toaga o tagata, leai ni galuega, tupe paʻu, maualalo le agaga, faʻaititia o tupe teu. O se taunuuga o lenei mea, i le tele o atunuu i Sisifo, e aofia ai Amerika, o loʻo i ai se faʻalavelave faʻaagafesootai, o loʻo faʻaalia manino le solitulafono o le sosaiete, e mafua ai faigata tele. O le paleni o malo o loʻo faasolosolo malie ma faʻavae suiga, ma i tausaga a sau o le a faʻaitiitia le faatosinaga a Sisifo. Mo le 400 tausaga o le mamalu o le itu i sisifo e le mafai ona finauina, ae faatasi ai ma le paʻu o lona aafiaga, o lona umi atonu o le isi selau tausaga. (Huntington 184:2003)

E talitonu Huntington o le fa'a-Islamic civilization i le selau tausaga ua tuana'i ua atia'e, fa'afetai i le fa'atupulaia o le faitau aofa'i, o le atina'eina o le tamaoaiga o atunu'u Isalama, fa'aaupuga fa'apolokiki, o le tula'i mai o talitonuga fa'a-Islam, o le fouvalega a Islama, o gaioiga a atunu'u i Sasa'e Tutotonu... mo isi malo, o loʻo tuʻuina atu ai se ata i luga o faʻalapotopotoga i Sisifo. O le iʻuga, na faasolosolo ona mou atu le pulega a le malo i Sisifo, ma na maua ai e Islama le malosi sili. O le toe tufatufaina atu o faatosinaga e tatau ona iloa e le lalolagi lona tolu e faapea: o le alu ese mai le faatulagaga o le lalolagi ma le taunuuga o le gau o le tamaoaiga po o le mulimuli i le itu i Sisifo o faatosinaga na i ai mo le tele o seneturi. Ina ia mafai ona tupu se paleni i le atinaʻeina o le lalolagi, e tatau i le Western civilization ona toe mafaufau ma suia le ala o ana gaioiga, lea i le ala o le manaʻo e faʻasaoina lana matafaioi taʻitaʻia - e taʻitaʻia ai le toto. (Huntington 251:2003)

E tusa ai ma le faamatalaga a Huntington, ua agaʻi atu tagata o le lalolagi i se itu i lalo o le taaʻiga a faiga faapolotiki o le pule, o se taunuuga lea, i tausaga mulimuli o le senituri fou, na matauina ai pea feteenaiga ma feteenaiga. O le eseesega i le va o malo e taitai atu ai i se suiga o le iloa, lea e faateleina ai le aafiaga o talitonuga faalelotu, o se auala e faatumuina ai le avanoa o loo i ai. O mafuaʻaga mo le fafaguina o tagata lautele o amioga faʻalua a Sisifo, o uiga faʻapitoa o eseesega tau tamaoaiga ma le faʻasinomaga faaleaganuu o tagata. O sootaga motusia i le va o malo ua suia i aso nei i tuaoi faaupufai ma talitonuga o le vaitaimi o le Cold War. O nei mafutaga o se mea e manaʻomia muamua mo le atinaʻeina o faʻalavelave ma le toto masaa.

Huntington, o loʻo tuʻuina atu lona manatu e uiga i le feteʻenaʻiga ma tagata Islama, e talitonu o le taimi nei o se taimi o suiga faʻale-aganuʻu. Faʻasino atu i le faʻamavaega o Sisifo ma Orthodoxy, o le atinaʻeina o tagata Isalama, Asia i Sasaʻe, Aferika ma Initia, na ia tuʻuina atu ai le mafuaʻaga e faia ai ni faaiuga e uiga i le tupu mai o se feteʻenaʻiga i le va o malo. E talitonu le tusitala o le feteenaiga i luga o le lalolagi atoa o loʻo tupu faʻafetai i le eseesega o tagata. E talitonu o ia o le sootaga i le va o vaega eseese o malo e le faauo ma e oo lava i le tetee, ma e leai se faamoemoe e suia. O le tusitala ei ai se manatu faapitoa i luga o le fesili o le sootaga i le va o Islama ma Western Christianity, lea, faatasi ai ma a latou fegalegaleaiga fesuisuiai, e faavae i luga o le teenaina o eseesega, e taitai atu ai i le le fiafia. E mafai ona oo atu ai i feteenaiga ma feteenaiga. E talitonu Huntington o le feteenaiga i le lumanaʻi o le a i ai i le va o sisifo ma le Confucianism o loʻo tuʻufaʻatasia ma Isalama o se tasi o mea sili ma sili ona taua e faʻavaeina ai le lalolagi fou. (Mansoor, 45:2001)

7. FAAIUGA

O lenei tusiga o loʻo suʻesuʻeina ai le talitonuga o le lotogatasi o lotu, e tusa ai ma manatu o Schuon, ma le talitonuga a Huntington i le feteenaiga o tagata. O mea nei e mafai ona maua: E talitonu Schuon o lotu uma e afua mai i le puna e tasi, e pei o se penina, o lona autu o le faavae ma fafo o se uiga ese. E faapena le fa'aaliga i fafo o lotu, ma se faiga ma'ale'ale ma le ta'ito'atasi, e fa'ailoa mai ai o latou eseesega. O i latou e lagolagoina le talitonuga a Schuon ua latou ta'utino mai le moni o le Atua e to'atasi na te tuufaatasia lotu uma. O se tasi o i latou o le faifilosofia-suʻesuʻe Dr. Nasr. Na ia manatu o le talatuu o le faasaienisi o le malo Isalama, o loʻo i ai le malamalama mai isi faʻalapotopotoga faʻapea foʻi, o loʻo sailia o latou gafa e avea ma puna autu autu. O mataupu faavae o faʻavae o faʻalapotopotoga faʻa-Islam e lautele ma faʻavavau, e le o se taimi patino. E mafai ona maua i latou i le malo o Mosalemi talafaasolopito, faasaienisi ma aganuu, ma i manatu o le au filosofia Islama ma tagata mafaufau. Ma, e faʻavae i luga o le mataupu faavae lautele o loʻo faʻapipiʻiina i totonu ia i latou, ua avea ma tu masani. (Alami 166:2008)

E tusa ai ma manatu o Schuon ma le au aganuu, e mafai ona ausia e le malo Isalama lona maualuga pe a faʻaalia le moni o Islama i vaega uma o le olaga o le tagata. Ina ia mafai ona atiaʻe faʻa-Islam, e manaʻomia ni tulaga se lua e tupu:

1. Fa'atino su'esu'ega taua mo le fa'afouga ma le toe fuata'iga;

2. Fa'atupuina o se toe fa'a-Islama i le tulaga o mafaufauga (fa'afouina o tu ma aga). (Nasr 275:2006)

E tatau ona maitauina e aunoa ma le faia o nisi o gaioiga, e maua le toilalo; e tatau ona suia le sosaiete i luga o le faʻavae o tu ma aga o aso ua mavae ma le faʻamoemoe o le faʻasaoina o le va fealofani o tu ma aga. (Legenhausen 263:2003)

O le talitonuga a Schuon i le tele o tulaga o se natura faʻaeteete, e faʻailoa ai le lalolagi i Sisifo i faʻalavelave le maalofia ma feeseeseaiga o le a mulimuli mai. O lenei vaaiga e o faatasi foi ma le tele o le le mautonu. O le faamoemoega o lotu uma o le finau lea e ala i le faasino atu i upumoni aoao e ui lava i le tele o eseesega o loo i ai. O le mafuaaga lea o le talitonuga a Schuon e o faatasi ma le le mautonu. O le taua o le tapuaiga mai le vaaiga a le au tapuai i tu ma aga, o le faavae, o le faavae o le tapuaiga ma le tautua. O fa'atonuga ma le ute o lotu monotheistic, fa'apea fo'i ma tagata e mulimuli i tu ma aga, e mafai ona avea ma fa'avae mo le fa'ato'ilaloina o manatu fa'atupu fa'alavelave. O le mea moni o loʻo faʻaalia ai le le taliaina o eseesega i aʻoaʻoga faʻafefe, faʻapea foʻi ma le le toe faʻaleleia ma le moni o lotu. (Mohamati 336:1995)

O tagata e mulimuli i tu ma aga latou te talia le manatu muamua i luga o le faavae latou te fatuina ai le talitonuga o le lotogatasi Paia. O le manatu faʻapitoa e tuʻufaʻatasia ai le malamalama o le faʻaaliga o le lotogatasi Paia, faʻasino le ala i le faʻatasi e ala i upumoni lautele.

O manatu uma lava e tatau ona gauai atu i ai ona o le upumoni o loo i ai. O le taliaina o le manatu o le tele o lotu e faaonaponei ma e feteenai ma le manatu o loo i luga. O le manatu o le tele o tagata e le fetaui, o se faʻalavelave i aʻoaʻoga faʻa-Islam, ona o le faʻaalia o lona aganuu eseese e tautua ai tagata uma. Afai lava o le mafuaaga lea o le eseesega i le va o lotu (Islam ma isi tu masani), o le a mafua ai le vevesi faaleaganuu. (Legenhausen 246:2003) O le le mautonu o lenei manatu e afua mai i foliga vaaia i fafo ma totonu o lotu. O lotu ta'itasi i lona uiga e fa'atusaina ai le atoaga - "e le mavaevae", o ona vaega e le mafai ona tu'u'ese'ese mai le tasi ma le isi, ma e le sa'o le tu'uina atu o tagata ta'ito'atasi. E tusa ai ma le Schuon, o le vaevaega o faʻaaliga fafo ma totonu na faʻatonuina e le atinaʻeina o Islama. O lona ta'uta'ua ma lona aafiaga e mafua ona o le taua tele o tulafono fa'a-Islam, a'o le fa'ata'ita'iga i lona atoaga o lo'o iai ni fa'alavelave matuia. I le isi itu, o le tutusa o lotu ma Islama, mai le vaaiga o lo latou ute, e leai se auala o lona uiga o le mutaaga o Islama. Seʻi o tatou taʻua le au atamamai sili - o le aʻoga o le aʻoga o tu ma aga, e pei o Guénon ma Schuon, oe na tuua a latou lotu, talia Islama ma e oʻo lava - suia o latou igoa.

I le a'oa'oga o le fete'ena'iga o malo, o lo'o lisiina ai e Huntington ni fa'amatalaga fa'amaonia. E talitonu o ia i le i ai o eseesega i le va o malo, e le gata o se vaega moni, ae faapea foi o se faavae lautele, e aofia ai le talafaasolopito, gagana, aganuu, aganuu aemaise lava lotu. E eseese uma i latou o le tasi ma le isi ona o le eseese o le taliaina ma le malamalama o le tagata, faapea foi ma le sootaga i le va o le Atua ma le tagata, o le tagata ma le vaega, o le tagatanuu ma le malo, o matua ma fanau, o le tane ma le ava… O nei eseesega e mauaa loloto. ma e sili atu ona taua nai lo le fa'atonuga fa'alelotu ma fa'apolokiki.

O le mea moni, o le eseesega i le va o malo e mafua mai i taua ma feeseeseaiga faaumiumi faigata, lea na avea ma eseesega o loo i ai nei, e mafua ai le manatu o loo i ai se feteenaiga. I le isi itu, o le televave o suiga o le lalolagi ma le atinaʻeina o sootaga faʻavaomalo o le mafuaʻaga lea o le mataala faʻale-aganuʻu ma le matauina o le i ai o eseesega i le va o malo. O le fa'ateleina o so'otaga fa'ale-aganu'u e mafua ai le atina'eina o mea fa'apitoa e pei o femalaga'iga, so'otaga tau tamaoaiga ma tupe fa'afaigaluega. E mafai ona fa'ai'u o le talitonuga a Huntington e fa'atatau i se fegalegaleaiga i le va o tu ma aga fa'aagafesootai nai lo manatu fa'alilolilo.

O le metotia suʻesuʻe e faʻatatau i manatu o Schuon, faʻamamafaina ma le faʻamaoni le lotogatasi Paia o lotu na fausia i luga o le faavae o latou uiga totonu. E o'o mai i le taimi nei, e le'i fa'ailoaina le su'esu'ega i le lalolagi atoa ona o fa'alavelave fa'apolokiki ma le militeri i vaega eseese o le paneta, ua le mafai ai ona fa'atino vave.

I le lalolagi o manatu, o le iloa ma manatu faʻalelotu a Schuon e taʻitaʻia ai le suʻesuʻega o le lotogatasi Paia, ae i le lalolagi o gaioiga e iloa ai e se tasi le le mautonu ma le le mafai ona iloa lana aʻoaʻoga. O le mea moni, na te valiina se ata lelei o le tutusa o le mafaufau i tagata. Huntington i lana aʻoaʻoga, e faʻavae i luga o mea tau tamaoaiga, agafesootai ma aganuu, o loʻo tuʻuina mai ai se vaaiga moni o le mea moni i le tulaga o mataupu faʻale-aganuʻu. O le fa'avae o ana fa'amasinoga e fa'avae i faiga fa'asolopito ma su'esu'ega a tagata. O manatu fa'alelotu a Schuon na avea ma manatu fa'apitoa mo le lotogatasi faavaomalo.

O le a'oa'oga a Huntington, e fa'avae i mea tau tamaoaiga, agafesoota'i ma fa'aleaganu'u, e taua ma fa'avae, o lo'o fa'aalia ai se tasi o le tele o mafua'aga o fete'ena'iga moni fa'ale-aganu'u.

O le faʻatonuga o faʻaonaponei, faʻapea foʻi ma suiga tau tamaoaiga ma agafesootai, e fausia ai tulaga mo le vavaeeseina o faʻamatalaga o loʻo i ai ma se suiga i lo latou nofoaga. O loʻo maua se tulaga o le vaeluaga i le lalolagi i Sisifo. I le tasi itu, o Sisifo o loʻo i luga o le maualuga o lona malosi, a o le isi, o loʻo i ai le faʻaitiitia o le faʻalavelave e mafua mai i le tetee atu i lona puleʻaga, ma aganuu e ese mai Sisifo e faasolosolo malie ona toe foʻi i o latou lava faasinomaga.

O lenei mea mataʻina o loʻo faʻateleina lona aʻafiaga, faʻafeiloaʻi le malosi malosi o le itu i sisifo e faasaga i isi malo e le o Sisifo, faʻaauau pea ona tuputupu aʻe ma la latou pule ma le mautinoa.

O isi vaega o lo'o fa'alolotoina ai eseesega fa'ale-aganu'u fa'atusatusa i tulaga tau tamaoaiga ma faiga fa'apolokiki. Ose mea e mana'omia muamua mo le sili atu ona faigata ona foia fa'afitauli ma le fa'aleleia o le va o malo.

I le fonotaga a malo, o se mataupu faavae e uiga i le manaʻo mo le pule faʻaalia o loʻo faʻaalia. E le o se tulaga e faigofie ona fa'ata'ita'i ona o le 'ese'esega o fa'amatalaga fa'ale-malo. E sili atu ona faigata le avea ma afa Kerisiano po o le afa-Muslim, ona o le mea moni o lotu o se malosiaga sili atu nai lo le faasinomaga faaleatunuu, e iloagofie ai tagata taitoatasi mai le isi.

LITERATURA

I le gagana Peresia:

1. Avoni, Golamreza Hard Javidan. POTO E FAAVAVAU. mo su'esu'ega ma Atina'e Saienisi Tagata, 2003.

2. Alamy, Seyed Alireza. SAILIA O AUALA I LE FAAMAONI MA LE AGA ISLAMIC MAI LE MANATU O SEYED HOSSAIN NASR. // Tala'aga

ma le Malo Isalama, III, nu. 6, Pau ma le Taumalulu 2007.

3. Amoli, Abdullah Javadi. TULAFONO ISLAMIC I LE FAATA O LE ILOA. 2.

ed. Com: Dr. mo publ. “Raja”, 1994.

4. Afsa, Mohammad Jafar. FA'AALIGA O LE FESOOTA'IGA O MALO. // Kusar (cf.

Aganuu), Aokuso 2000, nu. 41.

5. Legenhausen, Muhammad. AISEA E LE'O AI A'U O SE FA'AGANUU? FAAITIITIGA I

O MANATU MA MAFAUFAU O LE TADISIIONALISTS / trans. Mansour Nasiri, Khrodname Hamshahri, 2007.

6. Mansoor, Ayub. O LE FESOOTAIGA O MALO, TOE FAIA O LE FOU

GALUEGA LALOLAGI / trans. Saleh Wasseli. Assoc. mo upufai. faasaienisi: Shiraz Univ., 2001, I, nu. 3.

7. Mohammadi, Majid. IA ILOA I TAPUAGA FAAPOPO. Teheran: Kattre, 1995.

8. Nasr, Seyed Hossein. ISLAM MA FAIGATA O TAGATA FAAPOPO / trans.

Enshola Rahmati. 2. ed. Teheran: Ofisa Suesuega. ma faasalalau. "Suhravardi", taumalulu 2006.

9. Nasr, Seyed Hossein. O LE MANAO MO LE SAIENI PAIA / trans. Hassan Miandari. 2. ed. Teheran: Kom, 2003.

10. Nasr, Seyed Hossein. FA'ATA'IGA MA LE FA'AIGA O LE NATURA / trans. Enshola Rahmati. Teheran, 2007.

11. Sadri, Ahmad. LE TULAGA O LE MITI A HUNTINGTON. Teheran: Serir, 2000.

12. Toffler, Alvin ma Toffler, Heidi. TAUA MA TETEI TAUA / trans. Mehdi Besharat. Teheran, 1995.

13. Toffler, Alvin ma Toffler, Heidi. O LE MALO FOU / trans. Mohammad Reza Jafari. Teheran: Simorgh, 1997.

14. Huntington, Samuelu. O LE LALOLAGI ISLAMIC O SISIFO, FA'AIGA

FESUETI MA TOE FA'AVAEINA O LE LALOLAGI FA'AIGA / trans. Raffia. Teheran: Inst. mo se tapuaiga. su'esu'ega, 1999.

15. Huntington, Samuelu. TOTONU O LE CLASH OF CIVILIZATIONS / trans. Mojtaba Amiri Wahid. Teheran: Min. i luga o galuega i fafo ma ed. PhD, 2003.

16. Chittick, Viliamu. FOLASAGA I SUFISM MA ISLAMIC MYSTICISM / trans. Jalil

Parvin. Teheran: E iai Khomeini i luga o le auala. inst. ma fouvalega faa-Islam.

17. Shahrudi, Morteza Hosseini. UIGA MA LE AMATAGA O LE TAPU. 1.

ed. Mashad: Aftab Danesh, 2004.

18. Shojoyzand, Alireza. FA'AALIGA O LE FESOOTA'IGA O MALO. // Mafaufauga Loloto, 2001, Nu. 16.

19. Schuon, Fritjof, Sheikh Isa Nur ad-Din Ahmad. O LE PENINA O ISLAM PEPEA, trans. Mino Khojad. Teheran: Ofisa Suesuega. ma faasalalau. "Sorvard", 2002.

I le Igilisi:

20. OXFORD ADVANCED Learner's Dictionary. 8th ed. 2010.

21.Schuon, Frithjof. ESOTERISM E FAI FA'AVAE MA LE AUALA / Fa'aliliu. William Stoddart. Lonetona: Perennial Books, 1981.

22.Schuon, Frithjof. ISLAM MA LE FILOSOFI FAAFAATAU. Al Tajir Trust, 1976.

23.Schuon, Frithjof. LOGIC AND TRANSCENDENCE / Fa'aliliu. Peter N. Townsend. Lonetona: Perennial Books, 1984.

24.Schuon, Frithjof. A'A O LE TULAGA O LE TAGATA. Bloomington, Ind: World Wisdom Books, 1991.

25.Schuon, Frithjof. VAAIGA FAALEAGAGA MA MATALAGA TAGATA / Faaliliu. PN Townsend. Lonetona: Perennial Books, 1987.

26.Schuon, Frithjof. LOTO FA'ATAUINA O FA'ATA'IGA. Wheaton, IL: Theosophical Publishing House, 1984.

Faʻataʻitaʻiga: Ata. O se kalafi faʻalava-tutusa e fai ma sui o le fausaga o lotu, e tusa ai ma mataupu faavae e lua (cf. Zulkarnaen. The Substance of Fritjohf Schuon's Thinking about the Point of Religions. – In: IOSR Journal of Humanities and Social Science (IOSR- JHSS) Volume 22, Lomiga 6, Fuaiupu 6 (Iuni. 2017), e-ISSN: 2279-0837, DOI: 10.9790/0837-2206068792, itulau 90 (itulau 87-92).

Faamatalaga:

Tusitala: Dr. Masood Ahmadi Afzadi, Ass.Prof. Fa'atusatusaga Fa'alotu ma Fa'aleagaga, Islamic Azad University, North Tehran Branch, Tehran, Iran, [email protected]; &Dr. Razie Moafi, Fesoasoani Faasaienisi. Iunivesite Islam Azad, Tehran East Branch. Teheran. Iran

Muamua lomiga i le gagana Bulgarian: Ahmadi Afzadi, Masood; Moafi, Razie. Religion's In Today's World – Mutual Understanding or Conflict (Mulimuli i manatu o Fritjof Schuon ma Samuel Huntington, i le femalamalamaa'i po o fete'ena'iga i le va o lotu). – I: Vezni, lomiga 9, Sofia, 2023, itulau 99-113 {faaliliuina mai le Peresia i le gagana Bulgaria e Dr. Hajar Fiuzi; faatonu faasaienisi o le lomiga Bulgarian: Prof. Dr. Alexandra Kumanova}.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -