16.5 C
Brussels
Aso Sa, Me 5, 2024
lotu kerisianoE tuuina mai e le Atua leoleo mamoe e tusa ma loto o tagata

E tuuina mai e le Atua leoleo mamoe e tusa ma loto o tagata

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Saunia e St. Anastasius o Sinai, tusitala ekalesia, e lauiloa foi o Anastasius III, Metropolitan o Nicaea, na soifua i le senituri lona 8.

Fesili 16: Ina ua faapea mai le aposetolo o pule o lenei lalolagi ua faatuina e le Atua, po o lona uiga ea o pule uma, tupu ma epikopo ua faatuina e le Atua?

Tali: Mai le fetalaiga a le Atua i le Tulafono, “Ou te tuuina atu foi ia te outou leoleo mamoe i o outou loto” (Iere. 3:15), ua manino mai ai o perenise ma tupu ua tatau mo lenei mamalu ua tofia e le Atua; a o i latou e le agavaa, e tofia i latou i luga o tagata le agavaa e tusa ai ma lo latou le agavaa, i le faatagaga po o le finagalo o le Atua. Fa'alogo i ni tala e uiga i lenei mea.

Ina ua avea le pule sauā o Phocas ma tupu ma amata ona faia le faamasaa toto e ala i le fasioti tagata Vosonius, o se monike mai Constantinople, o se tagata paia ma sa tele lona lototele i luma o le Atua, na liliu atu ia te Ia ma le faigofie, ma faapea atu: "Le Alii e, aisea na e faia ai? o ia o le tupu?” Ma ina ua uma ona ia toe faia lenei mea mo le tele o aso, na oo mai se tali mai le Atua, lea e faitauina: "Aua ou te leʻi maua se tasi e sili ona leaga."

Sa i ai se isi aai sili ona agasala i Thebaid, lea na tutupu ai le tele o mea leaga ma le mataga. I totonu o lenei aai, na faafuasei lava ona paʻu i totonu o se alofa sese se tagata leaga tele, alu, tipi lona lauulu ma fai se masani monastic, ae leʻi taofia le faia o ana amioga leaga. O le mea lea, na maliu ai le epikopo o lea aai. Na faaali atu se agelu a le Alii i se tagata paia ma faapea atu ia te ia: “Alu ia ma sauni le aai ina ia latou filifili e fai ma epikopo se tasi e sau mai le au paia.” Sa alu le tagata paia ma faia le mea na poloaiina ai. Ma o le taimi lava na faauuina ai le na sau mai le tulaga o le aulotu, o lona uiga o le tagata lava lea e tasi lea na matou taʻua, i le mafaufau o (le epikopo fou) na oʻo mai miti ma le mafaufau maualuga. Ona faaali mai lea o se agelu a Ieova iā te ia ma faapea atu iā te ia: “Le tagata leaga, aiseā ua e faasilisili ai oe iā te oe? E lei avea oe ma se epikopo ona sa e agavaa mo le perisitua, ae ona o lenei aai ua agavaa mo se epikopo faapena.”

O le mea lea, afai e te vaai i se tupu, alii, po o se epikopo le agavaa ma le amioleaga, aua e te ofo, pe tuuaia foi le taitaiga a le Atua, ae ia aoao ma talitonu ona o a tatou agasala ua tuuina atu ai i tatou i tagata saua faapena. Ae ui lava i lea, tatou te le o ese mai mea leaga.

Punavai: Φιλοκαλία τῶν Νηπτικῶν καί Ἀσκητῶν (Ἀναστάσιος ὁ Σιναΐτης.), 13Β, Ε.Π.Ε., ἐκδ. “O le mea lea e iai i le fale,” Thessaloniki 1998, p. 225 ἑξ.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -