I le masina o Me 2023, e le'i leva talu ona toe ola le LIGO (Laser Interferometer Gravitational-wave Observatory) mo lona fa o su'esu'ega, na maua ai se fa'ailoga o le galu-kalave mai le fa'alavelave o se mea, e foliga mai o se fetu neutron, ma se pu uliuli masalomia o loʻo i ai se mamafa e 2.5 i le 4.5 taimi e sili atu nai lo le la.
O lenei faailo, e taʻua o le GW230529, e faʻaosofia ai le au suʻesuʻe ona o le pu uliuli o le sui tauva e pa'ū i totonu o se mea e taʻua o le va tele i le va o fetu neutron sili ona mamafa, lea e sili atu nai lo le lua mase o le la, ma pupu uliuli sili ona malamalama, e tusa ma e lima la. E ui e le mafai e le fa'ailoga o le galu o le kalave ona fa'aalia le natura moni o lenei mea, o le su'esu'eina i le lumana'i o mea fa'apenei, ae maise lava o lo'o fa'atasi ma le pa'epa'e o le malamalama, e mafai ona fa'amauina le ki e tali ai le fesili pe fa'apefea ona mama pu uliuli.
"O le suʻesuʻega lata mai o loʻo faʻaalia ai le mataʻina o le tomai faʻasaienisi o fesoʻotaʻiga suʻesuʻe galu-kalave, lea e sili atu ona maʻaleʻale nai lo le lona tolu o le mataʻituina o le taamilosaga," o le tala lea a Jenne Driggers (PhD '15), saienitisi taʻitaʻi i le LIGO Hanford i Uosigitone, tasi o fale e lua, faatasi ai ma le LIGO Livingston i Louisiana, lea e fausia ai le LIGO Observatory.
SOSO'O faia le talafaasolopito i le 2015 ina ua uma ona faia le uluai su'esu'ega tuusa'o o galu o le kalave i le vanimonimo. Talu mai lena taimi, o le LIGO ma lana paaga suʻesuʻe i Europa, Virgo, ua latou iloa le lata i le 100 faʻatasi i le va o pu uliuli, o se luʻitau i le va o fetu neutron, faʻapea foʻi ma faʻatasiga i le va o fetu neutron ma pu uliuli. O le tagata Iapani e iloa le KAGRA na auai i le fesoʻotaʻiga o galu-kalave i le 2019, ma o le vaega o saienitisi o loʻo suʻesuʻeina faʻatasi faʻamaumauga mai faʻamatalaga uma e tolu ua taʻua o le LIGO-Virgo-KAGRA (LVK) galulue faatasi. O le LIGO observatories o loʻo faʻatupeina e le National Science Foundation (NSF), ma na fausiaina, fausia, ma faʻatautaia e Caltech ma MIT.
O le su'esu'ega lata mai o lo'o fa'ailoa mai ai fo'i o fete'ena'iga e a'afia ai pupuuli mama mama atonu e sili atu ona taatele nai lo le talitonuga muamua.
"O lenei suʻesuʻega, o le mea muamua lea oa tatou taunuuga fiafia mai le faʻataʻitaʻiga lona fa o le LIGO-Virgo-KAGRA, e faʻaalia ai e ono i ai se maualuga maualuga o feteʻenaʻiga tutusa i le va o fetu neutron ma le maualalo o pu uliuli nai lo le mea na tatou mafaufau i ai muamua," o le tala lea a Jess McIver, o se polofesa lagolago i le Iunivesite o British Columbia, sui fofoga fetalai o le LIGO Scientific Collaboration, ma se sa avea muamua ma postdoctoral uso i Caltech.
A'o le'i faia le GW230529, na fa'ailoa mai ai se isi mea mata'utia tele-gap sui. I lena mea na tupu, lea na tupu ia Aokuso 2019 ma ua lauiloa o GW190814, o se na maua le mea laititi o le 2.6 le mamafa o le la o se vaega o se fetoaiga o le vanimonimo, ae e le o mautinoa e saienitisi pe o se fetu neutron po o se pu uliuli.
A maeʻa se malologa mo le tausiga ma le faʻaleleia, o le a toe faʻaauau le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga a le au suʻesuʻe ia Aperila 10, 2024, ma faʻaauau pea seia oʻo ia Fepuari 2025.
Tusia e Whitney Clavin
puna: caltech