18.3 C
Brussels
Aso Gafua, Aperila 29, 2024
talaO le Sui Usu'e Mamafa Uliuli e le masani ona iloa e le LIGO

O le Sui Usu'e Mamafa Uliuli e le masani ona iloa e le LIGO

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Newsdesk
Newsdeskhttps://europeantimes.news
The European Times Talafou e faʻamoemoe e faʻasalalau tala e taua e faʻateleina ai le malamalama o tagatanuu i le faʻafanua faʻafanua Europa.


I le masina o Me 2023, e le'i leva talu ona toe ola le LIGO (Laser Interferometer Gravitational-wave Observatory) mo lona fa o su'esu'ega, na maua ai se fa'ailoga o le galu-kalave mai le fa'alavelave o se mea, e foliga mai o se fetu neutron, ma se pu uliuli masalomia o loʻo i ai se mamafa e 2.5 i le 4.5 taimi e sili atu nai lo le la.

O lenei faailo, e taʻua o le GW230529, e faʻaosofia ai le au suʻesuʻe ona o le pu uliuli o le sui tauva e pa'ū i totonu o se mea e taʻua o le va tele i le va o fetu neutron sili ona mamafa, lea e sili atu nai lo le lua mase o le la, ma pupu uliuli sili ona malamalama, e tusa ma e lima la. E ui e le mafai e le fa'ailoga o le galu o le kalave ona fa'aalia le natura moni o lenei mea, o le su'esu'eina i le lumana'i o mea fa'apenei, ae maise lava o lo'o fa'atasi ma le pa'epa'e o le malamalama, e mafai ona fa'amauina le ki e tali ai le fesili pe fa'apefea ona mama pu uliuli.

The image shows the coalescence and merger of a lower mass-gap black hole (dark gray surface) with a neutron star (greatly tidally deformed by the black hole's gravity). This still image from a simulation of the merger highlights just the neutron star's lower density components, ranging from 60 grams per cubic centimeter (dark blue) to 600 kilograms per cubic centimeter (white). Its shape highlights the strong deformations of the low-density material of the neutron star
Credit: Ivan Markin, Tim Dietrich (University of Potsdam), Harald Paul Pfeiffer, Alessandra Buonanno (Max Planck Institute for Gravitational Physics

O le ata o lo'o fa'aalia ai le tu'ufa'atasiga ma le tu'ufa'atasiga o se pu uliuli pito i lalo (efuefu pogisa) ma se fetu neutron (e matua fa'aletonu ona o le kalave o le pu uliuli). O le ata lenei mai se fa'ata'ita'iga tu'ufa'atasiga e fa'amamafaina ai na'o vaega la'ititi o le fetu neutron, e amata mai i le 60 kalama i le kupita senitimita (pouliuli lanumoana) i le 600 kilokalama i le kupita senitimita (pa'epa'e). O lona foliga o loʻo faʻaalia ai le malosi o suiga o mea maualalo maualalo o le fetu neutron. Fa'amatalaga Fa'amatalaga: Ivan Markin, Tim Dietrich (Iunivesite o Potsdam), Harald Paul Pfeiffer, Alessandra Buonanno (Max Planck Institute for Gravitational Physics

"O le suʻesuʻega lata mai o loʻo faʻaalia ai le mataʻina o le tomai faʻasaienisi o fesoʻotaʻiga suʻesuʻe galu-kalave, lea e sili atu ona maʻaleʻale nai lo le lona tolu o le mataʻituina o le taamilosaga," o le tala lea a Jenne Driggers (PhD '15), saienitisi taʻitaʻi i le LIGO Hanford i Uosigitone, tasi o fale e lua, faatasi ai ma le LIGO Livingston i Louisiana, lea e fausia ai le LIGO Observatory.

SOSO'O faia le talafaasolopito i le 2015 ina ua uma ona faia le uluai su'esu'ega tuusa'o o galu o le kalave i le vanimonimo. Talu mai lena taimi, o le LIGO ma lana paaga suʻesuʻe i Europa, Virgo, ua latou iloa le lata i le 100 faʻatasi i le va o pu uliuli, o se luʻitau i le va o fetu neutron, faʻapea foʻi ma faʻatasiga i le va o fetu neutron ma pu uliuli. O le tagata Iapani e iloa le KAGRA na auai i le fesoʻotaʻiga o galu-kalave i le 2019, ma o le vaega o saienitisi o loʻo suʻesuʻeina faʻatasi faʻamaumauga mai faʻamatalaga uma e tolu ua taʻua o le LIGO-Virgo-KAGRA (LVK) galulue faatasi. O le LIGO observatories o loʻo faʻatupeina e le National Science Foundation (NSF), ma na fausiaina, fausia, ma faʻatautaia e Caltech ma MIT.

O le su'esu'ega lata mai o lo'o fa'ailoa mai ai fo'i o fete'ena'iga e a'afia ai pupuuli mama mama atonu e sili atu ona taatele nai lo le talitonuga muamua.

"O lenei suʻesuʻega, o le mea muamua lea oa tatou taunuuga fiafia mai le faʻataʻitaʻiga lona fa o le LIGO-Virgo-KAGRA, e faʻaalia ai e ono i ai se maualuga maualuga o feteʻenaʻiga tutusa i le va o fetu neutron ma le maualalo o pu uliuli nai lo le mea na tatou mafaufau i ai muamua," o le tala lea a Jess McIver, o se polofesa lagolago i le Iunivesite o British Columbia, sui fofoga fetalai o le LIGO Scientific Collaboration, ma se sa avea muamua ma postdoctoral uso i Caltech.

A'o le'i faia le GW230529, na fa'ailoa mai ai se isi mea mata'utia tele-gap sui. I lena mea na tupu, lea na tupu ia Aokuso 2019 ma ua lauiloa o GW190814, o se na maua le mea laititi o le 2.6 le mamafa o le la o se vaega o se fetoaiga o le vanimonimo, ae e le o mautinoa e saienitisi pe o se fetu neutron po o se pu uliuli.

A maeʻa se malologa mo le tausiga ma le faʻaleleia, o le a toe faʻaauau le faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga a le au suʻesuʻe ia Aperila 10, 2024, ma faʻaauau pea seia oʻo ia Fepuari 2025.

Tusia e Whitney Clavin

puna: caltech



Faʻamatalaga punaoa

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -