O ia ma isi na talanoa ia Eline Joseph, o le e galue mo le Faalapotopotoga Faavaomalo mo Femalagaaiga (IOM) i Port-au-Prince ma se 'au e tuʻuina atu fesoasoani faʻapitoa i tagata ua sosola ese mai o latou fale ona o le vevesi ma le le saogalemu.
Sa ia talanoa i ai UN Tala Fou e uiga i lona olaga faigaluega ma le tausiga o lona aiga.
“E tatau ona ou taʻu atu ua atili faigata le faia o laʻu galuega ona ua le mafai ona ou fealuaʻi saoloto ma tausia tagata ua sosola, aemaise lava i latou o loʻo i totonu o sone mumu, e matua lamatia tele le asiasi.
O le le mautonu i Haiti e leʻi tupu muamua - sauāga ogaoga, osofaʻiga a kegi faʻaauupegaina, faoa faamalosi. E leai se tasi e saogalemu. E lamatia tagata uma i le avea ma tagata afaina. E mafai ona suia le tulaga mai lea minute i lea minute, o lea e tatau ai ona tatou mataala i taimi uma.
Leai se faasinomaga
Talu ai nei, na ou feiloaʻi ai i se nuu o faifaatoʻaga o ē na faamalosia, ona o gaoioiga a kegi, e tuua lo latou fanua lafulemu i luga o aʻega i fafo atu o Petionville [se pitonuu i le itu i saute i sasaʻe o Port-au-Prince] lea na latou totō ai fualaau faisua.
Na taʻu mai e se tasi o taʻitaʻi ia te aʻu le ala ua leiloa lo latou ala o le olaga, le le toe mafai ona latou manavaina le ea fou o mauga ma ola mai fua o a latou galuega. O lo’o nonofo nei i se nofoaga mo tagata ua fa’ate’a ma tagata latou te le iloa, e tau le maua se vai ma le tumama lelei ma mea’ai tutusa i aso uma.
Sa ia ta’u mai ia te au e le o ia o le tagata sa i ai muamua, ua leiloa lona faasinomaga, lea na ia fai mai ua na o le pau lava le mea ua ia maua i le lalolagi. Na ia fai mai e le o toe i ai se mea.
Ua ou faalogo i nisi o tala faanoanoa mai alii ua faamalosia e molimauina le faiaiga faamalosi a o latou toalua ma fanau teine, o nisi o i latou ua aafia i le HIV. E lē mafai e nei tamāloloa ona faia se mea e puipuia ai o latou aiga, ma e toʻatele ua manatu e tuuaʻia le mea na tupu. Na faapea mai se tasi tamāloa ua ia lagona ua lē aogā o ia ma ua mafaufau e pule i le ola.
‘Ua ‘ou fa‘alogo i tamaiti o lo‘o fa‘atali mo o latou tamā e toe fo‘i mai i le fale, ma le fefefe ne‘i fanaina i latou.
Lagolago le mafaufau
Galue i le IOM 'au, matou te tu'uina atu le fesoasoani muamua o le mafaufau mo tagata o lo'o mafatia, e aofia ai vasega ta'ito'atasi ma vaega. Matou te faʻamautinoa foi o loʻo i totonu o se nofoaga saogalemu.
Matou te ofoina atu malologa ma gaoioiga faʻafiafia e fesoasoani ai i tagata e malolo. O la tatou auala e taulai atu i tagata. Matou te amanaia lo latou poto masani ma faʻalauiloa elemene o aganuu a Haiti, e aofia ai faataoto ma siva.
Ua ou faatulagaina foi fautuaga mo tagata matutua. Na sau se tasi tamaitai ia te au ina ua uma se sauniga e faafetai mai ia te au, ma fai mai o le taimi muamua lea ua tuuina mai ai ia te ia le avanoa e faamatala ai tiga ma mafatiaga o loo ia oo i ai.
Soifuaga faaleaiga
E tatau foi ona ou mafaufau i loʻu lava aiga. Ua faamalosia a'u e tausia la'u fanau i totonu o puipui e fa o lo'u fale. E le mafai foi ona ou ave i latou i fafo e savali, na o le manavaina o le ea fou.
Pe a ou alu ese mai le fale mo le faatau po o le galuega, e tilotilo mai laʻu tama teine e lima tausaga i oʻu mata ma folafola mai o le a ou toe foʻi saogalemu ma lelei. O lenei mea ou te matua faanoanoa ai.
Na taʻu mai e loʻu atalii e 10-tausaga le matua ia te au i se tasi aso, afai e le saogalemu le peresitene, lea na fasiotia i lona fale, ona leai lea o se tasi. Ma ina ua ia fai mai lena mea ma taʻu mai ia te aʻu na ia faʻalogo o tino o tagata fasioti tagata o loʻo tuʻu i luga o auala, e leai saʻu tali mo ia.
I le fale, matou te taumafai ma maua se olaga masani. E faataitai e la’u fanau a latou mea fai musika. O nisi taimi e fai ai sa matou tafaoga i luga o le veranda pe fai se tifaga po o se po karaoke.
Faatasi ai ma loʻu loto atoa, ou te moemiti o le a toe avea Haiti ma se atunuu saogalemu ma mautu. Ou te moemiti e mafai ona toe foʻi tagata ua sosola i o latou fale. Ou te moemiti e mafai ona toe foi le aufaifaatoaga i o latou fanua.”