6.9 C
Brussels
Aso Gafua, Aperila 29, 2024
talaFo'ia le kanesa ile nanoscale

Fo'ia le kanesa ile nanoscale

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Newsdesk
Newsdeskhttps://europeantimes.news
The European Times Talafou e faʻamoemoe e faʻasalalau tala e taua e faʻateleina ai le malamalama o tagatanuu i le faʻafanua faʻafanua Europa.

Ina ua faatoa taunuu Paula Hammond i le lotoa a le MIT o se tamaititi aoga tausaga muamua i le amataga o le 1980s, sa ia le mautinoa pe o ia. O le mea moni, e pei ona ia taʻu atu i le au maimoa a le MIT, na ia lagona e pei o "se pepelo."

O le Polofesa a le MIT Institute Paula Hammond, ose inisinia kemisi ta'uta'ua i le lalolagi na fa'aalu le tele o ana galuega fa'alea'oa'oga i le MIT, na tu'uina atu le lauga a James R. Killian Jr. Faculty Achievement Award 2023-24. Fa'amatalaga ata: Jake Belcher

Ae ui i lea, e leʻi umi lena lagona, ona na amata ona maua e Hammond le lagolago i ana uo aʻoga ma faiaoga o le MIT. “Sa matua taua tele le nuu ia te a’u, ia lagona o a’u o se tagata, ia lagona ua i ai so’u nofoaga iinei, ma sa ou maua ai tagata sa naunau e opoina a’u ma lagolagoina a’u,” o lana tala lea.

O Hammond, ose enisinia kemisi ta'uta'ua i le lalolagi na fa'aalu le tele o ana galuega tau a'oa'oga i le MIT, na ia faia lana saunoaga i le 2023-24 James R. Killian Jr. Faculty Achievement Award lauga.

Faʻatūina i le 1971 e faʻaaloalogia ai le peresitene lona 10 o le MIT, James Killian, o le Killian Award e faʻaalia ai tulaga faʻapitoa faʻapolofesa ausia e se sui o le MIT faculty. Na filifilia Hammond mo le fa'ailoga o lenei tausaga "e le gata mo ana taunu'uga fa'apolofesa mata'ina ma sao, ae fa'apea fo'i mo lona alofa moni ma le agaalofa, o lona mafaufau loloto ma le ta'ita'iga mataalia, ma lona lagona alofa ma le amio pulea," e tusa ai ma le fa'ailoga.

"O Polofesa Hammond o se paionia i suʻesuʻega nanoteknology. Faatasi ai ma se polokalame e faʻalautele mai le saienisi faʻasaienisi i suʻesuʻega faʻaliliuga i vailaʻau ma le malosi, ua ia faʻalauiloaina ni auala fou mo le mamanu ma le atinaʻeina o faiga faʻapipiʻi lavelave mo togafitiga o le kanesa ma ata e le faʻaleagaina, "o le tala lea a Mary Fuller, le taʻitaʻifono o le MIT's faculty ma se polofesa. o tusitusiga, o ē na tuuina atu le taui. "I le avea ai ma ana paaga, matou te fiafia e faamanatu lana galuega i aso nei."

Ia Ianuari, na amata galue ai Hammond e avea ma sui o le MIT mo faiaoga. A o lei faia lena mea, sa ia taitaifono i le Matagaluega o Inisinia Kemisi mo le valu tausaga, ma sa faaigoaina o ia o se Polofesa Inisitituti i le 2021.

Ose metotia fa'apitoa

O Hammond, o le na ola aʻe i Detroit, e faʻafetai i ona matua i le faʻatupuina o le fiafia i le saienisi. O lona tama o se tasi o le toalaiti Black PhDs i biochemistry i lena taimi, a o lona tina na maua le faailoga o le matuaofaiva i le tausisoifua mai le Iunivesite o Howard ma faavaeina le aoga tausimai i Wayne County Community College. "Na maua ai le tele o avanoa mo tamaitai i le eria o Detroit, e aofia ai tamaitai lanu," o le tala lea a Hammond.

Ina ua uma ona maua lona faailoga tagata malaga mai le MIT i le 1984, sa galue Hammond o se inisinia a o lei toe foi atu i le Inisetiute o se tamaititi faauu, ma maua ai lona PhD i le 1993. Ina ua uma le lua tausaga postdoc i le Iunivesite o Harvard, sa ia toe foi e auai i le MIT faiaoga i le 1995. .

I le fatu o su'esu'ega a Hammond o se metotia na ia faia e fatu ai ata manifinifi e mafai ona "fa'afifi-afi" nanoparticles. E ala i le fa'alogoina o le vaila'au o nei ata, e mafai ona fa'amanino ia vaega e tu'u atu ai vaila'au po'o nucleic acids ma fa'atatau i sela patino i totonu o le tino, e aofia ai sela o le kanesa.

Mo le faia o nei ata, e amata e Hammond i le fa'apipi'iina o polymers e fa'aola lelei i luga o se fa'amauga leaga. Ma, e mafai ona faʻaopoopoina nisi faʻapipiʻi, fesuiaʻi lelei ma faʻaleagaina polymers. O vaega ta'itasi e mafai ona iai vaila'au po'o isi mole mole aoga, pei ole DNA po'o le RNA. O nisi o nei ata tifaga o loʻo i ai le fiaselau o faʻasologa, o isi naʻo le tasi, e faʻaaogaina mo le tele o faʻaoga.

“O le mea manaia e uiga i le fa'asologa o le fa'a-le-vaega e mafai ona ou filifilia se vaega o polymers fa'aleagaina e lelei le biocompatible, ma e mafai ona ou fesuia'i i latou mea fa'asaina. O lona uiga e mafai ona ou fausia ni fa'amea manifinifi o lo'o i ai vaila'au eseese i vaega eseese i totonu o le ata," o le tala lea a Hammond. “Ma, a leaga le ata, e mafai ona faamatuu atu na fualaau i se faasologa faafeagai. O lenei mea ua mafai ai ona matou faia ni ata lavelave, tele fualaau faasaina, e faaaoga ai se auala faigofie e faavae ai le vai.”

Na faamatalaina e Hammond le auala e mafai ai ona faʻaogaina nei ata i luga ole laiga e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe o ponaivi, i se talosaga e mafai ona fesoasoani i tagata e fananau mai ma ponaivi ponaivi poʻo tagata e aʻafia i manuʻa faʻaleagaina.

Mo lena fa'aoga, na faia ai e lana fale'ie ata tifaga ma fa'apalatini e lua. O se tasi o nei mea, BMP-2, o se porotini lea e fegalegaleai ma sela o tagata matutua ma faʻaosofia i latou e vaʻaia i sela o ponaivi, faʻatupuina ponaivi fou. O le lona lua o le tuputupu aʻe e taʻua o le VEGF, lea e faʻaosofia ai le tuputupu aʻe o alātoto fou e fesoasoani i le ponaivi e toe faʻafouina. O lo'o fa'aogaina nei laulau i se fa'amanu manifinifi tele e mafai ona fa'atūina i le nofoaga o manu'a.

Na mamanuina e Hammond ma ana tamaiti aʻoga le faʻapipiʻi ina ia faʻapipiʻi loa, o le a faʻamatuʻu vave le VEGF, sili atu i le vaiaso pe sili atu, ma faʻaauau pea ona tuʻuina atu le BMP-2 mo le 40 aso. I se suʻesuʻega o isumu, na latou iloa ai o lenei faʻailoga a le tino na faʻaosofia ai le tuputupu aʻe o ponaivi fou e toetoe lava a le iloa le eseesega ma le ponaivi masani.

Fa'atatau ile kanesa

I le avea ai o se sui o le MIT's Koch Institute for Integrative Cancer Research, ua fausia foi e Hammond ni laupepa taʻitasi e mafai ona faʻaleleia le faʻatinoga o nanoparticles faʻaaogaina mo le tuʻuina atu o vailaʻau o le kanesa, e pei o liposomes poʻo nanoparticles faia mai se polymer e taʻua o le PLGA.

“E iai a matou vaega tele o vailaʻau e mafai ona matou afifiina i lenei auala. Ou te manatu ia i latou e pei o se gobstopper, lea o loʻo i ai uma na laulau eseese o lole ma latou faʻamavae tasi i le taimi, "o le tala lea a Hammond.

I le fa'aogaina o lenei faiga, ua faia ai e Hammond ni mea ninii e mafai ona tu'uina atu le tasi-lua tu'i i sela o le kanesa. Muamua, e fa'amatu'u mai e vaega ninii se fua ole nucleic acid e pei ole RNA fa'alavelave pupuu (siRNA), lea e mafai ona tape ai se ga'o kanesa, po'o le microRNA, lea e mafai ona fa'agaoioi ai genes suppressor tumo. Ona fa'amatu'u atu ai lea e le vaega nini se vaila'au o le chemotherapy e pei o le cisplatin, lea ua sili atu ona vaivai ai sela.

O vaega ia e aofia ai foi ma se "sealth layer" e le lelei ona molia i fafo e puipuia ai i latou mai le malepelepe i totonu o le toto aʻo leʻi oʻo atu i latou sini. E mafai fo'i ona toe fa'aleleia le vaega pito i fafo e fesoasoani ai i vaega 'olo'o maua e sela o le kanesa, e ala i le tu'ufa'atasia o molela'au e pipii i polotini o lo'o tele i sela tumo.

I galuega lata mai nei, ua amata ai e Hammond ona atiaʻe nanoparticles e mafai ona faʻatatau i le kanesa ovarian ma fesoasoani e puipuia le toe tupu mai o le maʻi pe a uma le chemotherapy. I le tusa ma le 70 pasene o gasegase o le kanesa o ovarian, o le taamilosaga muamua o togafitiga e matua aoga lava, ae o le tuma e toe tupu i le tusa ma le 85 pasene o na tulaga, ma o nei tuma fou e masani lava ona matua tetee atu i fualaau faasaina.

E ala i le suia o le ituaiga faʻapipiʻi e faʻaogaina i nanoparticles e tuʻuina atu vailaʻau, ua iloa ai e Hammond e mafai ona mamanuina ia vaega e alu i totonu o sela tumo pe pipii i luga o latou luga. I le fa'aaogaina o ni vaega e pipii i sela, na ia faia ai se togafiti e mafai ona fesoasoani e fa'amatagofie ai le tali atu a le tagata ma'i i so'o se sela tumo faifaipea.

"Faatasi ai ma le kanesa ovarian, e toaitiiti lava sela puipuia o loʻo i ai i lena avanoa, ma talu ai e le tele a latou siama puipuia o loʻo i ai, e matua faigata lava ona toe faʻaleleia se tali puipuia," o lana tala lea. "Ae peitaʻi, afai e mafai ona tatou tuʻuina atu se mole i totonu o sela tuaoi, o na mea laiti o loʻo i ai, ma toe faʻaleleia, ona mafai lea ona tatou faia se mea."

I lena tulaga, na ia mamanuina ai nanoparticles e ave ai le IL-12, o se cytokine e faaosofia ai sela T lata ane e puna mai i gaioiga ma amata osofaʻia sela tumo. I se suʻesuʻega i isumu, na ia iloa ai o lenei togafitiga na aʻafia ai se tali T-cell manatua umi e taofia ai le toe tupu mai o le kanesa ovarian.

Na tapunia e Hammond lana lauga e ala i le faamatalaina o le aafiaga o le Inisetiute ia te ia i lana galuega atoa.

“O se aafiaga suia,” o lana tala lea. “Ou te matua manatu lava o lenei nofoaga e faapitoa ona e aumaia faatasi ai tagata ma mafai ai ona tatou faia faatasi mea e le mafai ona tatou faia na o i tatou. Ma o le lagolagosua lena matou te maua mai a matou uo, matou uo, ma a matou tamaiti aʻoga e mafai ai ona faia mea.

Tusia e Anne Trafton

puna: Massachusetts Institute of Technology

Faʻamatalaga punaoa

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -