11.1 C
Brussels
Aso Toonaʻi, Me 4, 2024
lotu kerisianoTusitala a le Sinoti Paia a le Pulega a le Ekalesia...

Circular of the Holy Synod of the Hierarchy of the Church of Greece on Faaipoipoga

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Prot. 373

Nu. 204

Atenai, 29 Ianuari 2024

ECYCLIOS 3 0 8 5

I le au Kerisiano o le Ekalesia Eleni

Fanau mai i le Alii, pele e,

E pei ona faailoa atu ia te outou, i nai aso talu ai, o Ianuari 23, 2024, na suesueina ai e le Hierarchy of the Church of Greece, o le pule sili lea o la tatou Ekalesia, le mataupu ua tulai mai i o tatou aso, o le faavaeina lea. o le “faaipoipoga faalemalo” o tauatane, faatasi ai ma taunuuga uma e aumaia e lenei mea i tulafono faaleaiga.

Na talanoaina e le Hierarchy lenei mataupu ma le faʻamaoni ma le faʻamaoni, toe faʻamaonia lona lotogatasi, ona autasi ai lea o mea e tatau ai na faʻasalalau.

O se tasi o filifiliga na ia faia o le faailoa atu lea i lana aulotu o loo fia faalogo i ana faaiuga ma ona tofiga.

I lenei tulaga, e talosaga atu ai le Fa'atonu ia te outou uma ina ia fa'ailoa le mea moni i lenei mataupu ogaoga.

1. O le galuega a le Ekalesia i le tele o seneturi e lua itu, o lona uiga o le talitonuga, e ala i le tautino atu o lona faatuatua e pei ona faaalia e Keriso ma ola ai e lana au paia, ma le faafailele, e ala i le talaiina ma le taitaiina o tagata ia Keriso soifua. O lana galuega lenei e mafai ona vaaia i le Tusi Paia ma i faaiuga a le Ecumenical and Local Synods, lea e faavae ai tulaga mo le talitonuga Orthodox ma tulafono paia ma faʻamalamalamaina tapulaa i totonu e tatau ai i ona tagata uma, faifeʻau, monike ma tagata lautele. matau. I lenei auala, o leoleo mamoe a le Ekalesia, o lona uiga e faamaloloina maʻi faaleagaga o tagata ina ia ola Kerisiano i le mafutaga ma Keriso ma o latou uso, faasaolotoina i latou lava mai le manatu faapito ma atiina ae le alofa ma le alofa, o lona uiga o le manatu faapito, alofa faapito e avea ma alofa le manatu faapito.

2. E alofa le Atua i tagata uma, e amiotonu ma amioletonu, e lelei ma leaga, e paia ma agasala, e faapena foi le Ekalesia. Aua foi, o le Ekalesia o se falemai faaleagaga e faamalolo ai tagata e aunoa ma se faaesea o se tasi, e pei ona faaalia i le faataoto i le Samaria Agalelei lea na faamatalaina e Keriso (Luka I', 3037). E faapena foi ona faia e falemai ma fomai mo gasegase faaletino. Pe a fai e fomaʻi le taotoga o tagata, e leai se tasi e mafai ona fai mai e leai so latou alofa.

Ae e ese le tali a tagata i lenei alofa mo le Ekalesia; o nisi e mananao i ai, o nisi e leai. E auina atu e le la ona ave i foafoaga uma, ae o nisi e susulu ae o nisi e mu, ma e faalagolago lea i le natura o i latou e mauaina ave o le la. O lea e alofa ai le Ekalesia i ana fanau uma ua papatisoina ma tagata uma o foafoaga a le Atua, talavou ma matutua, nofofua ma faaipoipo, faifeau, monike ma le au paia, popoto ma lē aoaoina, perenise ma matitiva, tauatane ma tauatane, ma faatino lona alofa alofa, o le e lava , ioe, latou te mananao i ai ma ola moni i le Ekalesia.

3. O le talitonuga a le Ekalesia e uiga i faaipoipoga e maua mai i le Tusi Paia, o aoaoga a Tama o le Ekalesia ma le saunia o le Faamanatuga o le Faaipoipoga. Ua tusia i le tusi o Kenese: “27. Na faia foi e le Atua le tagata i lona lava faatusa, o le faatusa o le Atua na ia faia ai o ia; o le tane ma le fafine na ia faia i latou. 28. ‘Ona fa‘amanuia atu lea o le Atua ‘iā te i lā‘ua, ‘ua fa‘apea atu ‘iā te i lā‘ua, “‘Ia fanafanau ma ‘ia uluola, ‘ia fa‘atumu le lalolagi, ma ‘ia fai mo latou, ma ‘ia pule i i‘a o le sami (ma manu vaefā), i manu felelei (ma manu vaefā uma lava; i luga o le lalolagi uma) atoa ma manu vaefa uma, o loo fetolofi i le eleele” (Kenese, 1, 27–28). O lona uiga “o le tulaga lua o le natura e lua ma lo la felagolagomai e le o ni mea faafoliga, ae ua saunia e le Atua”; “o le paia o le faatasiga o le tane ma le fafine e faasino i le sootaga i le va o Keriso ma le Ekalesia”; “O le faaipoipoga faa-Kerisiano e le na o se maliliega mo le nonofo faapouliuli, ae o se Faamanatuga paia lea e maua ai e le tane ma le fafine le alofa tunoa o le Atua e faaauau ai i lo la faapaiaina”; “O le tama ma le tina o elemene faavae o le olaga faatamaitiiti ma le olaga matua”.

O le talitonuga atoa o le faaipoipoga o loo vaaia manino i le faasologa o le mealilo o le faaipoipoga, i sauniga ma faamanuiaga. I lenei mea lilo, o loo folafola atu ai le faatasiga o le tane ma le fafine ia Keriso Iesu, faatasi ai ma tulaga talafeagai. O taunuuga o le Faaipoipoga ia Keriso, o le fausiaina lea o se faaipoipoga ma se aiga lelei, o le fanauina o fanau, o le fua lea o le alofa o le toalua, o le tane ma le fafine, ma le la mafutaga ma le olaga lotu. O le leai o se fanau, e aunoa ma se sese o taitoalua, e le faaleagaina ai se faaipoipoga ia Keriso.

O le aiga Kerisiano masani e aofia ai tama, tina ma fanau, ma i totonu o lenei aiga e tutupu a’e ai fanau ma le iloa o le tulaga faatina ma le tulaga faatamā, o le a avea ma elemene taua i lo latou alualu i luma.

I le isi itu, e pei ona vaaia i le "Trebnik" o le Ekalesia, o loʻo i ai se fesoʻotaʻiga manino i le va o Mea lilo o le Papatisoga, Faʻauʻuina, Faʻaipoipoga, Taʻutaʻu ma le Faʻatasiga Paia o le Tino ma le Toto o Keriso. Soo se motusia i lenei mafutaga e tupu ai faafitauli faale-ekalesia.

O le mafuaaga lena ua papatisoina ma faauuina ai i tatou e auai i le Tino ma le Toto o Keriso. O le sauniga o le faaipoipoga e faia ina ia mafai ai e taitoalua ma aiga ona auai i le Melilo o le Eucharist ma taumamafa i le Tino ma le Toto o Keriso. So'o se malepe i lenei feso'ota'iga o mealilo o se pa'u'ese.

O le Ekalesia e faavae i luga o lenei uputuu na tuuina mai e le Atua i le au paia ma e le mafai ona taliaina se isi lava ituaiga o faaipoipoga, aemaise lava i le mea ua taʻua o le "faaipoipoga faatauatane".

4. I totonu o se setete o tulafono, o le setete ma ana faʻalapotopotoga e iai le malosi e tusia ai pili ma pasia tulafono ina ia i ai le lotogatasi, filemu ma le alofa i le sosaiete.

Ae ui i lea, o le Ekalesia o se faalapotopotoga anamua, o loo i ai tu ma aga masani i seneturi ua leva, sa auai i tofotofoga uma o tagata i taimi uma, sa ia faia se sao taua i lona saolotoga, e pei ona vaaia i le talafaasolopito, o le matua ma le sili. talu ai nei, ma e tatau i tagata uma ona tuuina atu le mea e tatau ai, faaaloalo. Auā fo‘i, o ta‘ita‘i uma lava, se‘i vaganā ai se to‘aitiiti, o ona sui i le mana ma le fa‘amanuiaga. E le lagolagoina pe tetee le Ekalesia, ae e pulea e tusa ai ma le Atua ma leoleo mamoe i mea uma. O lea la, e iai se mafuaaga faapitoa e tatau ai ona faaaloalogia.

I le mataupu o le mea ua taʻua o le "faaipoipoga faaupufai a tauatane", e le gata ina le mafai e le Sinoti Paia ona nofo filemu, ae tatau ona tautala i le alofa ma le alofa mutimutivale mo tagata uma. O le mafuaʻaga lea na faʻaalia ai e le faʻauluuluga a le Ekalesia Eleni i lana faʻaiʻuga talu ai nei, i se tulaga autasi ma le autasi, ona o mafuaʻaga na finau ai, na ia faʻasalalau e faapea "e matuaʻi tetee atoatoa i le tulafono taufaaofi".

Ma o lenei faaiuga manino e faʻavae i luga o le mea moni e faapea "o i latou na amataina le tulafono taufaʻaofi ma i latou e malilie i ai e faʻalauiloaina le soloia o le tulaga tama ma le tina ma lo latou suiga i ni matua le mautonu, o le mou atu o matafaioi a itupa uma i totonu o le aiga ma le nofoaga. i luga a'e, o le puipuiga o mea e fiafia i ai Tamaiti i le Lumana'i ma le Filifiliga Fa'afeusuaiga a Tagata Matutua Fa'afafine'.

E le gata i lea, o le faʻavaeina o le "tamatamaina o tamaiti" e faʻasalaina ai fanau i le lumanaʻi e ola aʻe e aunoa ma se tama poʻo se tina i se siosiomaga o le fenumiai o matua, ma tuʻu ai se faamalama matala mo le mea e taʻua o le "maʻitaga sui" lea o le a maua ai faʻamalosi mo le faʻaaogaina o fafine vaivai. ma le suia o le faatulagaga paia o le aiga.

O le Ekalesia, lea e tatau ona faailoa atu le finagalo o le Atua ma taʻitaʻia ona tagata lotu, e le mafai ona taliaina nei mea uma, aua a leai o le a faalataina lana misiona. Ma e faia lenei mea e le gata ona o le alofa i ona tagata, ae faapea foi ona o le alofa mo le setete lava ia ma ana faalapotopotoga, ina ia latou saofagā i sosaiete ma saofagā i lona lotogatasi.

Matou te talia, ioe, aia tatau a tagata pe a latou gaoioi i totonu o tapulaa faatagaina, faʻatasi ma o latou tiute, ae o le faʻatagaina o se "aia tatau" atoatoa e faʻaatuaina e luitauina ai le sosaiete lava ia.

5. E fiafia le Ekalesia i le aiga, o le sela lea o le Ekalesia, sosaiete ma le atunuu. E tatau foi i le setete ona lagolagoina lenei mea, talu ai o le Faavae o loʻo i ai nei o loʻo malamalama ai "o le aiga o le faavae mo le tausiga ma le faʻaleleia o le atunuʻu, faʻapea foʻi ma faaipoipoga, tulaga faatina ma tamaiti o loʻo i lalo o le puipuiga a le setete" (Mataupu 21). ).

E tusa ai ma le Statutory Charter of the Greek Church, o se tulafono a le setete (590/1977), "O le Ekalesia Eleni e galulue faʻatasi pe a maeʻa le setete, i mataupu o le fiafia lautele e pei o ... le faʻalauiloaina o le faʻavaeina o faaipoipoga ma aiga" (Leai .2).

O lea matou te valaau atu ai i le Malo ina ia foia le faafitauli o le faitau aofaʻi o tagata lea ua avea ma pomu ua sauni e pa ma o se faʻafitauli sili lea a le atunuʻu i o tatou taimi, o le fofo o loʻo faʻaleagaina e le pili lea o le a pasia, ma e matou te valaʻau atu. e lagolago ai aiga to'atele o lo'o ofoina atu le tele o mea mo le atunu'u ma le atunu'u.

O mea uma o loʻo taʻua i luga o le faʻauluuluga o le Ekalesia Eleni o loʻo faʻasalalau atu i ona tagata uma, ma se lagona o le tiute faʻafaifeʻau ma le alofa, aua e le gata o le mea ua taʻua o le "faaipoipoga faʻafeusuaiga" o se faʻaleagaina o le faaipoipoga Kerisiano ma le faʻavaeina o le aiga Eleni masani. , lea e suia ai lona tulaga, ae ona o le faatauatane ua taʻusalaina e le aganuu atoa a le ekalesia, e amata mai i le aposetolo o Paulo ( Roma 1, 2432 ), ma feutagaʻi ma le salamo, o se suiga i le olaga.

Ioe, o loo i ai le mataupu faavae e faapea e ui ina tausalaina e le Ekalesia agasala uma o le vavaeeseina o le tagata mai le Malamalama ma le alofa o le Atua, i le taimi lava lea e tasi e alofa ai o ia i tagata agasala uma ona o ia foi e i ai le "faatusa o le Atua" ma e mafai ona "faatusa" . pe afai e galulue faatasi ma le alofa tunoa o le Atua.

O le Sinoti Paia o loʻo tuʻuina atu lenei upu faʻalagolago ia te oe, Kerisiano faʻamanuiaina, o ona tagata ma i latou uma o loʻo faatalitali i lana afioga, aua o le Ekalesia "e tautala i le mea moni ma le alofa" (Efe. 4, 15) ma "alofa ma le faamaoni". ( 2 Ioane 1, 1 ).

† IEROMA o Atenai, Peresitene

† Serafi o Karistias ma Skyros

† Eustathius o Monemvasia ma Sparta

† Alexius o Nicaea †

Chrysostom of Nicopolis ma Preveza

† Teoklitus o Jerisos, Agios Yoros ma Ardamerios

† Theoclitus o Marconia ma Comotina Panteleimon

† George o Kitrusi ma Katerina

† Maximus o Ioannina

† Ellasson o Charito

† Amphilochius o Turo, Amorgo ma Atumotu

† Nicephorus o Gortyn ma Megalopolis

† Tamasenika o Aetolia ma Acarnania

Failautusi Aoao:

archim. Ioannis Karamouzis

puna:iinei

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -