UMlawuli-Jikelele woMbutho wezeMpilo weHlabathi (i-WHO) ngoLwesithathu ubonise imfuneko yokuxhasa izigidi ezijongene nendlala kunye nezifo kwi-Horn of Africa.
Ethetha evela eGeneva, uTedros Adhanom Ghebreyesus wathi Imbalela, ungquzulwano, utshintsho lwemozulu kunye nokunyuka kwamaxabiso okutya, amafutha kunye nezichumiso, zonke zinegalelo ekunqongophaleni kokutya okwaneleyo.
Amazwe achaphazelekayo yi-Djibouti, i-Ethiopia, iKenya, iSomalia, iSouth Sudan, iSudan kunye ne-Uganda.
“Indlala nokungondleki kusisisongelo esingqalileyo kwimpilo, kodwa kwakhona zenza buthathaka ukhuseleko lomzimba, yaye vula umnyango wezifo eziquka inyumoniya, imasisi nekholera,” ucacise watsho.
UTedros uthe le ngxaki inyanzela abanye abantu ukuba bakhethe phakathi kokuhlawulela ukutya kunye nokhathalelo lwempilo, uninzi luyafuduka lukhangela ukutya, olunokubabeka emngciphekweni wokugula.
WHO ibonelele ngaphezu kwe-16 yezigidi zeedola ukusuka kwingxowa-mali yongxamiseko ukujongana neemfuno, kodwa inkxaso eninzi iyafuneka.
I-arhente icela i-123.7 yezigidi zeedola eziza kusetyenziswa ukuthintela kunye nokulawula ukuqhambuka, ukunyanga ukungondleki, kunye nokubonelela ngeenkonzo zempilo ezibalulekileyo kunye namayeza.
Isibheno kuTigray
UTedros uthe imbalela yongeza “intlekele eyenziwe ngabantu” kwingingqi yaseTigray kumantla e-Ethiopia, apho imfazwe igquba phantse iminyaka emibini.
Abantu abamalunga nezigidi ezithandathu barhangqwe yimikhosi yase-Ethiopia neyase-Eritrea, wathi, "bavalelwe ngaphandle kwelizwe, kungekho nxibelelwano, akukho nkonzo zebhanki kunye nombane kunye nepetroli encinci."
Ngenxa yoko, bajongene nokuqhambuka kwesifo seengcongconi, i-anthrax, ikholera, isifo sohudo kunye nezinye izifo.
“Le nkohlakalo ingacingelekiyo mayiphele. Isicombululo kuphela luxolo,” watsho uTedros.
Ekupheleni kwengcaciso, uye wacela uqwalaselo olukhulu lwehlabathi kwimeko yaseTigray.
Ndingakuxelela ukuba ingxaki yoluntu eTigray ingaphezulu (e) eUkraine, ngaphandle kobaxo. Kwaye ndatsho kwiinyanga ezininzi ezidlulileyo, mhlawumbi isizathu ngumbala wolusu lwabantu baseTigray".
Ukulungela kwenyukliya eUkraine
Kwakhona kwingcaciso:
Igosa eliphezulu le-WHO liye lagxininisa ukukulungela kwe-arhente ukuphendula nasiphi na isiganeko senyukliya esinokubakho eUkraine.
UGqr. Michael Ryan, uMlawuli oyiNtloko, wayephendula umbuzo wentatheli malunga nemeko ewohlokayo malunga ne-Zaporizhzhia Nuclear Power Plant.
I-WHO ibandakanyeke nabasemagunyeni e-Ukraine ukususela ekuqaleni kwemfazwe, wathi, kubandakanywa ne-Arhente yaMandla e-Atomic yamazwe ngamazwe (IAEA).
“Sihlala sinxibelelana rhoqo ne-IAEA kwaye sihlala silungile njengelungu le-UN inkqubo yokusabela, ukuba kukho imfuneko yokusabela,” utshilo uGqr Ryan.
“Ingozi yenyukliya ngokuqinisekileyo iya kuba yintlekele kwimeko, kubomi bomntu nakwindalo esingqongileyo, ke sihlala siyixhalabele loo nto. Sikhokelwa ngoogxa bethu kwi-IAEA, kwaye siza kuqhubeka nokubanika inkxaso yezonyango kubo nakuRhulumente waseUkraine. ”